Znanost je pokazala da bake i djedovi koji čuvaju svoje unuke u prosjeku žive pet godina dulje.
Pred vama je naporan tjedan. Jedva čekate vikend, ali ne da vam se zamarati roditelje pitanjem mogu li pričuvati unuke kako bi se vi odmorili? Ne brinite se više jer postoji dobar razlog da ipak provjerite jesu li slobodni tijekom vikenda. Znanost je pokazala da bake i djedovi koji čuvaju svoje unuke u prosjeku žive pet godina dulje.
Znanost je pokazala da bake i djedovi koji čuvaju svoje unuke u prosjeku žive pet godina dulje.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Evolution and Human Behaviour, bake i djedovi koji su čuvali djecu, ili na neki način skrbili o njima, imali su manji rizik od smrti tijekom 20-godišnjeg razdoblja u odnosu na vršnjake koji to nisu činili. Tako navode podaci koje je analizirala opsežna Berlinska studija o starenju, a koja je pratila zdravstvene kartone više od 500 ljudi u dobi od 70 godina i starijih, prenosi Mother.ly.
Zašto čuvanje djece ima zdravstvene prednosti za bake i djedove?
Dr. Ronan Factora iz klinike Cleveland, kaže da je to zato što, ljudi kako stare - žele ostati fizički aktivni, društveno angažirani i kognitivno stimulirani, a sve te stvari omogućuju im da dobro ostare.
Ovo nije prva poveznica između čuvanja djece i dugovječnosti među djedovima i bakama: istraživači koji stoje iza studije iz 2016. objavljene u Evolution and Human Behavior došli su do sličnog zaključka nakon analize prethodnih podataka iz berlinske studije starenja. Prema toj studiji, bake i djedovi koji su čuvali svoje unuke živjeli su u prosjeku pet godina dulje od onih koji nisu čuvali unuke.
Zdravstvene prednosti čuvanja djece ne odnose se samo na bake i djedove
Studija objavljena u Evolution and Human Behavior također je otkrila da su starije osobe koje su pomagale skrbiti za djecu koja im nisu bila u rodu također živjele nešto dulje. Isto vrijedi i za osobe bez djece: prema istraživačima, odrasli bez djece koji su pružali brigu o djeci živjeli su u prosjeku tri godine dulje.
Iako čuvanje djece očito ima važne životne i zdravstvene prednosti, to ipak ne znači da svoju djecu trebamo predati bakama i djedovima na puno radno vrijeme. Umjerena skrb svakako ima svoje prednosti, ali prethodne studije su otkrile da neformalni skrbnici mogu osjetiti fizički i psihički stres zbog prekomjerne uključenosti. Zauzvrat, oni doživljavaju negativne zdravstvene ishode - osobito ako njegovatelj ima povijest depresije ili anksioznosti.
Drugim riječima, ključ je (kao i uvijek) u postizanju prave ravnoteže. Kako kaže Ralph Hertwig, autor studije iz 2016.: "Pomoć pri čuvanju djece se ne smije pogrešno shvatiti kao lijek za dulji život."
