Dječake se učilo da ne plaču, da moraju biti hranitelji obitelji i da pravi muškarci ne razgovaraju o osjećajima. Mnogi muškarci koji su odrastali 70-ih i 80-ih danas preispituju upravo takve poruke iz djetinjstva.
Svaka generacija odrasta uz neke svoje izazove. Generacija X odrastala je prilično samostalno. Mnogi su kao djeca ostajali sami kod kuće, a kao tinejdžeri bili naviknuti snalaziti se bez previše pomoći odraslih.
Dječaci koji su odrastali 70-ih i 80-ih dobivali su i vrlo jasne poruke o tome kakvi bi muškarci trebali biti. Učilo ih se da moraju biti snažni, skrivati osjećaje, financijski skrbiti za obitelj i ne tražiti pomoć. Mnogi su te poruke ponijeli sa sobom u odraslu dob, a neke od njih ostavile su traga na njihovim odnosima, obiteljskom životu i načinu na koji doživljavaju sami sebe.
Ovo je 11 stvari kojima su ih učili, a koje danas mnogi preispituju.
1. Dečki ne plaču
„Budi muško“ i „Preboli to“ bile su rečenice koje su mnogi dječaci redovito slušali. Odrastali su uz prilično krute predodžbe o tome što znači biti muškarac, a pokazivanje osjećaja nije se uklapalo u tu sliku.
Naučili su skrivati tugu i druge osjećaje, a mnogima je takav način razmišljanja ostao i u odrasloj dobi. Potisnuti osjećaji često su se pretvarali u ljutnju i ogorčenost. Neki su tek kasnije prepoznali koliko ih takav odnos prema vlastitim emocijama opterećuje i počeli učiti kako ih izraziti.
2. Vrijednost muškarca ovisi o tome koliko može financijski pružiti obitelji
Od muškaraca se očekivalo da budu hranitelji obitelji. Njihova vrijednost povezivala se s poslom, visinom plaće i brojem sati koje su provodili na radnome mjestu.
Iako su mnogi kao dječaci govorili da neće biti poput svojih očeva, kasnije su i sami upali u sličan obrazac. Posao je često imao prednost pred obiteljskim životom. Propuštali su dječje nastupe i roditeljske sastanke, a na poslovne pozive odgovarali čak i dok su gledali djecu na nogometnom treningu.
Zbog takvih prioriteta neki su se s vremenom počeli osjećati kao stranci u vlastitoj obitelji.
3. Pravi muškarci ne razgovaraju o osjećajima
Uz poruku da ne smiju plakati, dječaci su odrastali i uz ideal snažnog, šutljivog muškarca koji ne pokazuje ranjivost.
Jedan od simbola takve muškosti bio je Marlboro Man iz tadašnjih reklama – samostalan, hladan i naizgled nedodirljiv. Dječaci su usvajali poruku da je emocionalna nedostupnost poželjna osobina i da upravo takvi muškarci privlače žene.
No potiskivanje tuge, ljubavnih razočaranja i traumatičnih iskustava može ostaviti posljedice na odnose s bliskim ljudima, ali i na fizičko zdravlje.
4. Kuhanje i čišćenje ženski su posao
Mnogi dječaci odrastali su gledajući očeve koji nisu kuhali, čistili ni sudjelovali u drugim kućanskim poslovima jer se to smatralo ženskom odgovornošću.
Dio njih isti je obrazac prenio u vlastite brakove, ne razumijevajući zašto su njihove supruge iscrpljene i nezadovoljne.
Profesor psihologije Michael Parent objašnjava da je takav način razmišljanja povezan s toksičnom muškošću, koju obilježavaju krute rodne uloge i negativni stavovi prema ženama i svemu što se smatra ženstvenim.
Ravnopravna podjela kućanskih poslova ne olakšava samo svakodnevni život. Kada očevi kuhaju, čiste i peru rublje, svojim sinovima pokazuju kako izgleda ravnopravno partnerstvo.
5. Tate ne mijenjaju pelene
Dječaci su odrastali u vrijeme kada se od očeva nije očekivalo da budu posebno uključeni u svakodnevnu brigu o djeci. Prevladavalo je uvjerenje da su žene prirodno brižnije i da je njega djece prvenstveno njihova odgovornost.
Psihoterapeut Randy Flood, osnivač Men's Resource Centera, ističe da su se očekivanja od očeva znatno promijenila.
Nekada je biti dobar otac prije svega značilo osigurati djeci hranu, odjeću i krov nad glavom. Danas se od muškaraca očekuje i da pružaju emocionalnu podršku te aktivno sudjeluju u odgoju i brizi o djeci.
Flood je osmislio i neklinički pojam „mascupathy“ kojim opisuje nezdrav oblik muškosti koji od dječaka zahtijeva da potisnu dio svoje emocionalnosti kako bi zadovoljili tradicionalne predodžbe o tome kakav muškarac treba biti.
Mnogi pripadnici generacije X danas svjesno biraju drukčiji pristup roditeljstvu, nastojeći biti prisutniji i pažljiviji prema vlastitoj djeci.
6. Razvod znači da si doživio neuspjeh
Mnoge dječake učilo se da je razvod znak osobnog neuspjeha, a ne mogući izlaz iz braka koji više ne funkcionira.
Znanstvenica i novinarka Olga Thierbach-McLean smatra da je zaokupljenost razvodom jedno od obilježja generacije X, koja je odrastala u razdoblju velikih promjena u obiteljskom životu.
Iako razvod može biti bolan i donijeti velik osjećaj gubitka, on ne znači da su sve godine provedene zajedno bile uzaludne. Ponekad ostanak u nesretnom braku može biti štetniji od njegova prekida.
7. Za uspjeh je dovoljan naporan rad i možda malo sreće
Dječake se učilo da svatko može uspjeti ako se dovoljno potrudi. Odrastali su uz uvjerenje da svi imaju jednake mogućnosti i da je uspjeh prvenstveno rezultat rada i upornosti.
No stvarnost je znatno složenija. Osim truda, važnu ulogu mogu imati poznanstva, financijske mogućnosti, društveni položaj i prilika da se u pravom trenutku nađemo na pravome mjestu.
Prepoznati da neki ljudi imaju više prilika od drugih ne znači umanjivati njihov trud, nego prihvatiti da ne kreću svi s iste početne pozicije.
8. Fakultet je jedini put do dobrog posla
Dobre ocjene u srednjoj školi, fakultet, odabir praktične struke i stabilan posao odmah nakon diplome – tako je za mnoge izgledao jedini ispravan put prema uspjehu.
No tržište rada u međuvremenu se znatno promijenilo. Dio pripadnika generacije Z danas bira drukčiji put. Umjesto fakulteta odlučuju se odmah zaposliti, naučiti određenu vještinu ili upisati strukovno obrazovanje.
Time neki izbjegavaju i velike studentske dugove, a istodobno pokazuju inicijativu i spremnost na prilagodbu.
9. Odanost jednoj tvrtki uvijek se isplati
Mnogi su odrastali uz uvjerenje da je najbolje zaposliti se u jednoj tvrtki, ostati joj vjeran i godinama postupno napredovati.
Njihovi roditelji, pripadnici baby boom generacije, posao su povezivali s dužnošću, timskim radom i odanošću poslodavcu. Vjerovali su da uspjeh zahtijeva žrtvu i da nagrada dolazi nakon godina predanog rada.
No američko tržište rada u međuvremenu se promijenilo, a sigurnost zaposlenja više nije ista kao nekada. Zato su pripadnici generacije X počeli više voditi računa o vlastitim profesionalnim interesima i spremniji su promijeniti posao ako im poslodavac više ne odgovara.
Ono što njihovi roditelji možda doživljavaju kao pretjerano mijenjanje poslova, oni vide kao brigu o vlastitoj karijeri.
10. Kupnja vlastitog doma dokaz je da si uspio u životu
Vlastita kuća ili stan dugo su se smatrali jednim od glavnih pokazatelja financijske sigurnosti i uspješnog odraslog života.
No financijska kriza koja je započela 2007. godine pokazala je koliko takvo uvjerenje može biti nesigurno.
Prema podacima Pew Research Centera, generacija X posebno je teško pogođena Velikom recesijom. Mnogi su upravo tada prvi put kupovali nekretnine, često po visokim cijenama i uz velike hipotekarne kredite. Dio njih zbog nepovoljnih uvjeta otplate izgubio je svoje domove.
Između 2007. i 2009. generacija X izgubila je više bogatstva od drugih generacija, ali se poslije i oporavila. Medijalna neto vrijednost kućanstava te generacije između 2010. i 2018. porasla je za čak 115 posto.
Mlađoj generaciji Z kupnja vlastitog doma danas je još teže ostvariva, zbog čega tradicionalna predodžba o vlasništvu nad nekretninom kao obveznom dijelu uspješnog života više nije jednako primjenjiva.
11. Samo „ludi“ ljudi idu na terapiju, a muškarci pogotovo ne
Jedna od posebno štetnih poruka bila je da odlazak na terapiju znači da s osobom nešto nije u redu.
Stigma povezana s mentalnim zdravljem nije pogađala samo muškarce generacije X, ali mnogi su nastavili izbjegavati stručnu pomoć čak i kada su se društveni stavovi počeli mijenjati.
Danas sve više muškaraca otvoreno govori o vlastitim osjećajima i važnosti traženja pomoći. Među njima je i profesor Scott Galloway, koji putem svojih medijskih platformi potiče muškarce svoje generacije na promišljanje o muškosti.
