slatka veza
Uff i ja sam rodila na Sv. Duhu o porodu neću pričati jer mi muka dođe. Sve ti ovisi kod koga naletis ali moja natoplija preporuka izbjegavaj dr Zodeniga. Katastrofa! !!!! Ja sam mužu rekla ako mi on bude na porodu da ja idem doma roditi. I vjerujte mi to bi i napravila. Inače sam cijelu trudnoću privatno vodila kod doktora koji je prije tamo radio pa mi je nekako bilo lakše jer je rekao bilo što da mi za treba da mu se slobodno javim. Odjel babinjaca je bio ok. Ni odličan ni katastrofa. Sretno
Pozdrav svima, evo da i ja podijelim svoje iskustvo poroda/ CR u Vinogradskoj.
Termin je bio 27.08.2015., 14.08.2015. javljam se u TA zbog peckanja i iscjetka- dolje je bila doktorica Rudman. Ona sumnja na visoko kapanje plodne vode, a ujedno kaže da može i ne mora biti neka upalica te ako želim, na vlastitu odgovornost, da se javim na 3. kat. Naravno, vjerujući liječnici, odlazim gore gdje mi rate ctg. NIšta ne govre, ni ne komentiraju, rade UZV, dijete procjenjeno na 2,800...Idemo dalje u sobu na rađenje ctg, ctg loš što mogu sama zaključiti, a sestra naravno neće ništa reći bez liječnice. Dr. Rudman mi radi uzv na nekom ful dobrom stroju kako je ona rekla, i težina djeteta procjenjena na 2,400 (u sobi mi govori da to ukazuje na zaostalost u rastu i razvoju- šok). Rade mi stres test, dijete se ne miče, i dr. Rudman, na smiren i blag način govori da to ukazuje na hitan CR. Pripremaju me i bebač je rođen taj dan s 2,400 i smješten je na odjel nedonoščadi. Uz sve što piše u otpusnom, on je dana veseli bebač, imamo distoniju koju ispravljamo baby handlingom i vježbama na Goljaku. U bolnici smo zadržani tjedan dana, te od doktorice Rudman koje je spasila život mome djetetetu do sestara u rodilištu koje su bile zaista ljubazne i simpa, a da ne pišem koliko su nam pomogle s izdajanjem, do sestara i dokotorica na Odjelu nedonoščadi koje su nam pazile bebice, zaista same pohvale. I ono što nije za zamemarit, dan nakon CR, bez bebice, bila sam smještena u sobu s mamom koja je imala bebicu kaj sebe, te su me isti dan preselile u sobu s mamama čije su bebe također bile gore na Odjelu :) :) :)
Pozdrav svima, evo da i ja podijelim svoje iskustvo poroda/ CR u Vinogradskoj.
Termin je bio 27.08.2015., 14.08.2015. javljam se u TA zbog peckanja i iscjetka- dolje je bila doktorica Rudman. Ona sumnja na visoko kapanje plodne vode, a ujedno kaže da može i ne mora biti neka upalica te ako želim, na vlastitu odgovornost, da se javim na 3. kat. Naravno, vjerujući liječnici, odlazim gore gdje mi rate ctg. NIšta ne govre, ni ne komentiraju, rade UZV, dijete procjenjeno na 2,800…Idemo dalje u sobu na rađenje ctg, ctg loš što mogu sama zaključiti, a sestra naravno neće ništa reći bez liječnice. Dr. Rudman mi radi uzv na nekom ful dobrom stroju kako je ona rekla, i težina djeteta procjenjena na 2,400 (u sobi mi govori da to ukazuje na zaostalost u rastu i razvoju- šok). Rade mi stres test, dijete se ne miče, i dr. Rudman, na smiren i blag način govori da to ukazuje na hitan CR. Pripremaju me i bebač je rođen taj dan s 2,400 i smješten je na odjel nedonoščadi. Uz sve što piše u otpusnom, on je dana veseli bebač, imamo distoniju koju ispravljamo baby handlingom i vježbama na Goljaku. U bolnici smo zadržani tjedan dana, te od doktorice Rudman koje je spasila život mome djetetetu do sestara u rodilištu koje su bile zaista ljubazne i simpa, a da ne pišem koliko su nam pomogle s izdajanjem, do sestara i dokotorica na Odjelu nedonoščadi koje su nam pazile bebice, zaista same pohvale. I ono što nije za zamemarit, dan nakon CR, bez bebice, bila sam smještena u sobu s mamom koja je imala bebicu kaj sebe, te su me isti dan preselile u sobu s mamama čije su bebe također bile gore na Odjelu :) :) :)
Zaboravih napisati da sam tjedan dana prije bila na pregledu u TA i pitala kada će mi raditi UZV, a dr.koja je bila dolje keže prije poroda ?! S tim da su mi zadnju UZV radili u srpnju- kasnije smo u otpusnom pismu pročitali da je bebi pupčana vrpca čvrsto bila zamotana oko vrata i nogu. Tako da sam doživotno zahvalna dr. Rudman. :)
Rodio se moj maleni 1.11. u Petrovoj bolnici. Iskustvo.. Pokusavam zaboraviti ali ne ide. Kod kuce mi je pukao vodenjak i trudove sam dobila sat vremena nakon toga. U boks su me odveli oko 22 sata. Mužu nisu dali da bude sa mnom jer nije imao potvrdu o trudnickom tecaju. Tu je bila neka mladjahna doktorica koja bi me tu i tamo pogledala i samo govorila da ne tiskam. Otvorila sam se 7,5 cm i dalje nije islo. Par sati agonije mi je u magli, onda se sjecam trenutka kada je jedan stariji doktor dosao, pogledao me i izvikao se na doktoricu. Moj maleni se zaglavio i jos mu se pupcana vrpca omotala oko vrata. Odveo me na hitan carski i dalje je magla. Sutradan mi muz govori kako mu se doktor koji me porodio (dr Blajic) ispricavao zbog nestrucnosti doktorice koja me primila. Odjel babinjaca… Hladna soba, wc koji, osim sto dijelis sa jos 100 zena, cisti se svake prijestupne godine. Imam problem uvucenih bradavica i maleni nije mogao vuci. Mlijeko je nadolazilo i nadolazilo. Sestre, svaka nadrndana na svoju stranu. Kako mi koja dodje izmjeriti tlak tako mi stisne cicu da mi pokaze kako se izdajati. Na kraju su me vise boljele od njihovog stiskanja nego od mlijeka kojega je bilo za 10 beba. Treci dan naseg boravka u bolnici primjetim da moj maleni puno spava. Opipam ga a on topao. Zovnem sestru da mu izmjeri temperaturu a ona me napravi budalom i kaze mi da sam to umislila. Kad je vidjela da ne odustajem, odnese ga i vrati se nakon par minuta te kaze da ima temperaturu i da ga premjestaju u drugu sobu. Da napomenem da ga je 15 minuta prihe pregledao pedijatar i rekao da je sve u redu. Ne znam bas da beba moze dobiti temperaturu u 15min ali hajde. Onda price o bakteriji koju je pokupio jer je predugo bio bez plodne vode, agonija jer su nas razdvojili.. Peti dan me prebacuju na drugi kat u drugu sobu. Na drugom katu u sobi toplo, zaseban wc, frizider, tv, sestre divne. Donesu mi i malenog jer je prosla kriza i moze biti sa mnom. Taman ja pomislila divmo, kad ono.. Vrijeme presvlacenja i samo sto je sestra izasla iz sobe moj maleni se ukaki. Zamolim sestru da ga ponovno presvuce a ona se izdere na mene, da sto si ja umisljam, ne ide to tako, nece mu nista biti, njegova kakica je sterilna i sljedece presvlacenje je u 22 sata, znaci nakon 4 sata. Hajde i to rijesim nakon smjene sestara… Moji dani su se svodili na plakanje i rucno izdajanje. Kad smo dosli kuci sve je doslo na svoje. Koristila sam sesirice za dojenje i super nam je islo. Sad smo ih izbacili jer je maleni dovoljno jak i vuce bez problema. Sad bih tako rado otisla u bolnicu da onim sestrama koje su rekle da od mog dojenja nema nista i da mi je najbolje kupiti AD pokazem kako moj maleni napreduje i raste. Ukratko, sto se mene tice Petrova prijatelj djece ali neprijatelj majki.
sta reci..zao mi je sto si tako prosla i svaka ti cast na upornosti u dojenju i sama znam kako boli kada su uvucene bradavice..meni je sestra donijela malog u sobu i odmah sa vrata mi rekla mama imate jednog malog cmizdravca..naravno da i dandanas kada ju vidim kosa mi se dize na glavi..neznam sta si oni tamo umisljalju tko su al doslo mi da ih tuzim..nakon sto sam se porodila dode doktor da me sije i pita me i mama kako cemo sit ja kazem odkud znam jer nije mi bilo jasno sta pita kaze on ocu po vasoj mjeri ili po svojoj ja i dalje nekuzim kazem pa valjda vi znate kako treba..da bi me nakon toga pitao i mama jel se vidimo za 3 mjeseca ja tek tad skuzim na sta on misli bolesnik jedan kazem mu oprostite al ja imam sretan i uspijesan brak na sta ce on pa da naravno samo sam vas malo zafrkavao doslo mi da mu to malo kose sa glave pocupam sreca da je smjena bila ubrzo pa ga vise nisam morala gledat..danas kad pogledam na to trebala sam se zalit ako nista drugo nek se barem crveni pred kolegama…
I u TA sam se ja razocarala. Dodjem na pregled a ono umjesto doktorice neozbiljni mamurni studenti. Da sam htjela da me studenti gledaju i pipaju prijavila bih se dobrovoljno na fakultetu. Izrazila sam svoje nezadovoljstvo jer me nitko nije pitao mogu li studenti biti tu i smatrala sam da je time narusena moja privatnost koju zelim i trebam. Na moje nezadovoljstvo i komentar je odgovoreno smijehom i odmahivanjem rukom. Mozda sam ja luda ali mislim da to nije u redu.
a to jel se vidimo za 3 mjeseca rekla bi mužu pa da i taj dr dobije šavove i progleda za 3 mjeseca.. strašno..
Hehe i jesam..al nije mi muz bas bio ratoboran 😞..a staces proslo je..vjerovatno i da sam se zalila nebi nista bilo jer za tog dr vec svi pricaju svasta pa opet nikom nista..kazem jedino mi zao sto nisam spomenila nikom u bolnici pa da se bar malo zacrveni iako vjerovatno ni nema srama
https://lb1f.lilypie.com/9YJKp1.png
Obriši komentar
Jeste li sigurni da želite obrisati komentar?
Sortiraj odgovore
Najstariji