Uslijed hladnog vremena i vjetra vani, suhog zraka u zatvorenim prostorijama zbog centralnog grijanja i učestalog tuširanja vrućom vodom, dolazi do dehidracije kože. Dermatologinja Ivana Manola savjetuje kako zimi njegovati nježnu dječju kožu
Suha koža je čest problem, posebice u zimskim mjesecima. Može se javiti izolirano ili kao simptom kožnih bolesti (atopijski dermatitis, psorijaza). Nerijetko se u djece, koja u većem dijelu godine imaju normalnu kožu, opaža u zimskim mjesecima pojava suhe kože.
Uslijed utjecaja okolišnih čimbenika, ponajprije hladnog vremena i vjetra vani, suhog zraka u zatvorenim prostorijama zbog centralnog grijanja i učestalog tuširanja vrućom vodom, dolazi do dehidracije kože.
Prvi znaci suhe kože su: svrbež, ljuštenje i zatezanje kože, iritacija, i ponekad pojava otočića suhe, zadebljane, crvene, ljuskave kože – ekcema. Osjeća se gubitak napetosti i punoće kože uz pojavu naboranosti. Na dodir suha koža može biti gruba. Suhoća kože najranije se primijeti na prednjim stranama potkoljenica, na vanjskim stranama nadlaktica i na trupu u pojasnoj regiji.
Funkcija kože
Koža predstavlja barijeru između okoliša i unutrašnjosti organizma i sprječava ulazak mikroorganizama (virusi, bakterije, gljive). Druga bitna uloga kože je regulacija gubitka vode isparavanjem. Prirodne ovlaživače kože čini složena mješavina aminokiselina i soli. Kada je smanjena količina laktata, kalija, natrija i kloridnih iona u koži, smanjena je njezina vlažnost i elastičnost. Po čemu se suha koža razlikuje od normalne, zdrave kože?
Osim smanjenog sadržaja vode, suha koža sadržava smanjenu količinu ceramida zbog povećanoga gubitka vode isparavanjem. Količina prirodnih ovlaživača također je smanjena u suhoj koži, te ih je potrebno nadomjestiti.
Savjeti za njegu suhe kože
Kupanje i njega kože
Vruća voda isušuje kožu. Za umivanje, tuširanje, kupanje i pranje ruku preporučuje se koristiti uvijek mlaku vodu temperature 30-32 stupnja Celzijusa.
Dugotrajno kupanje/ tuširanje isušuje kožu te se preporučuje skratiti vrijeme provedeno u kadi/ pod tušem. Kupanje kod male djece u zimskim mjesecima prakticirati 2-3 puta tjedno. Kod kupanja u kadi preporučuje se korištenje uljnih kupki. Kod tuširanja koristiti sindete i ulja za tuširanje koji sadrže pantenol, nezasićene masne kiseline, bademovo ili zobeno ulje. Izbjegavati sapune i gelove za tuširanje. Vrlo je važno odmah nakon kupanja, unutar 3 minute, na poluvlažnu kožu kružno utrljati emolijent.
Emolijent (losion za njegu) je sredstvo koje je mekano i lako se upija u kožu. Nanosi se odmah nakon kupanja (tuširanja) na poluvlažnu kožu. Kako bi se postigao najbolji učinak preporučuje se kožu ne sušiti trljanjem ručnikom, već ju nježno potapkati i nanijeti emolijentno sredstvo. Preparati koji pomažu hidraciji suhe kože bi trebali sadržavati: glicerin, shea maslac, ureu, laktate, omega masne kiseline, pantenol. Kod svrbeža kože poželjno je da preparat sadrži polidokanol.
Pronaći pravi preparat za njegu suhe kože nije lako. Važni parametri u odabiru pripravka su njegove kozmetološke osobine (sastav) kao i jednostavnost primjene. Za dobar rezultat potrebno je najmanje četiri tjedna redovite uporabe proizvoda kada nastaje klinički vidljiv i subjektivno zadovoljavajući rezultat. Stoga možemo reći da je najbolji proizvod za njegu suhe kože onaj koji pojedinac osobno prihvaća jer će ga tada redovito primjenjivati pa rezultat neće izostati.
Ovlaživači zraka
Tijekom zimskih mjeseci, u sezoni centralnog grijanja dolazi do značajnog smanjenja postotka vlage u zraku (ispod 10 posto) što dovodi do isušivanja kože. Kako bi koža bila dovoljno hidrirana, potrebno je više od 30 posto vlage u zraku. Stoga se preporučuje ovlažiti zrak u prostorijama u kojim boravimo primjenom ovlaživača zraka ili postavljanjem vlažnih ručnika preko radijatora.
Njega lica i šaka
U zimskim mjesecima vrlo je važna odgovarajuća njega lica i šaka. Djelovanjem hladnog zraka i vjetra s jedne strane i suhog zraka u grijanim prostorima s druge strane, koža ovih izloženih dijelova postaje izrazito suha. Zimska njega suhe kože lica temelji se na primjeni masnijih krema koje sadrže linolnu kiselinu, glicerol, ureu, laktate, omega masne kiseline. Kod vrlo osjetljive kože lica preporučuje se kod umivanja tekuću vodu zamijeniti termalnom vodom ili čajem lipe sobne temperature. U njezi šaka je uz primjenu istovjetnih krema važno i nošenje pamučnih (nikako vunenih) rukavica.
Njega usana
Usne zahtijevaju posebnu njegu jer nemaju lojne žlijezde koje izlučuju esencijalne masti. Ujedno, usne zadržavaju manje vlage. Djelovanjem vjetra i hladnog zraka dolazi do pojave ispucalih usana. Nesvjesna reakcija na ispucale usne najčešće je oblizivanje. Oblizivanje usnice neće ih ovlažiti; nasuprot, dodatno će se isušiti. U svakodnevnoj njezi ispucalih usana preporučuju se jednostavni balzami. Vazelin, shea maslac, pantenol, vitamin E su sastojci koji jako dobro i učinkovito vlaže usne.
Kapsule s ribljim uljem
Nove studije ukazuju da nekoliko tjedana uzimanja kapsula koje sadrže omega-3 masne kiseline iz ribljeg ulja, posebice ulje jetre bakalara, znatno pomažu u terapiji izrazito suhe kože. Prirodni izvor omega masnih kiselina je riba, posebice plava riba koju bi trebalo jesti nekoliko puta tjedno kako bi se u organizam unijele dovoljne količine omega-3 masnih kiselina.
Atopijski dermatitis u zimskim mjesecima
Jedna od glavnih značajki atopijskog dermatitisa (AD) je suha koža koja nastaje kao posljedica genetske mutacije epidermalnog filagrina. Zimske temperature i sezona centralnog grijanja dodatno pospješuju suhoću kože te je stoga u ovo doba godine potrebna dodatna njega kako bi se spriječilo pogoršanje simptoma AD.
Kako prepoznati pogoršanje? Prvi simptomi pogoršanja su suhoća kože praćena svrbežom i pojava otočića suhe kože koji mogu biti crveni ili u boji okolne kože. Ekcemi su kod malih atopičara najčešće smješteni na obrazima, vratu, pregibima laktova i koljena, ponekad na trupu i šakama.
U njezi djece s AD-om treba primjenjivati sve gore navedene upute za pranje i njegu suhe kože i ovlaživanje zraka. Emolijentna sredstva koja su u ostalom dijelu godine bila dostatna za njegu kože djeteta, u zimskim mjesecima mogu postati nedovoljno masna, te ih treba zamijeniti masnijim. Treba naglasiti da se kod djece atopičara različito njeguje suha koža bez promjena i ekcemi. Njega suhe, nepromijenjene kože se sastoji od primjene emolijenata. Ekcemi se tretiraju posebno: suhi ekcemi na licu i šakama se njeguju masnijim kremama koje sadrže omega masne kiseline, shea maslac, glicerin, ulje noćurka.
Ekcemi na vratu, pregibima laktova i koljena mogu nastati i uslijed znojenja i trenja kože pa je za njih preporučljiva primjena hidratantnih krema istog sastava.
Prilikom odabira odjeće treba voditi računa o osjetljivosti kože male djece koja imaju atopiju. Odjeća ne smije ni najmanje iritirati kožu. Posebno treba izbjegavati vunu i sintetiku, a koristiti pamučnu odjeću koju nakon pranja treba dobro isprati. Djecu s atopijskim dermatitisom ne treba utopljavati jer znoj može potaknuti pojavu ekcema. Postoji i posebna odjeća namijenjena djeci s atopijskim dermatitisom.
Kako bi se doticaj s prehrambenim alergenima sveo na minimum, majkama u obiteljima sklonima atopiji preporučuje se dojenje što je moguće dulje. Također se savjetuje odgađanje unošenja prehrambenih namirnica koje imaju visok alergeni potencijal kao što su jaja, pasterizirano mlijeko, soja, lješnjaci, maslac od kikirikija, citrusi, čokolada i plodovi mora do 1,5 godine života djeteta.
