Haemophilus influenzae tip b je bakterija koja uzrokuje čitav niz teških bolesti i to najčešće u djece mlađe od 5 godina. Klice se prenose s odrasle osobe ili s djeteta na dijete kapljičnim putem ili putem sekreta iz dišnih puteva
Što je Hib i kakve bolesti uzrokuje?
Haemophilus influenzae tip b je bakterija koja uzrokuje čitav niz teških bolesti, a najčešće u djece mlađe od 5 godina. Dijete se može zaraziti Hibom u kontaktu s drugom djecom ili odraslim osobama koje su nositelji te bakterije, a da to ne znaju. Klice se prenose s odrasle osobe ili s djeteta na dijete kapljičnim putem ili putem sekreta iz dišnih puteva.
Ako bakterija ostane u djetetovu nosu ili grlu, dijete se vjerojatno neće razboljeti. Međutim prijeđe li Hib na druga mjesta u dišnom sustavu ili uđe u krvotok, ta bakterija može uzrokovati tešku bolest. Gnojni meningitis najčešća je bolest uzrokovana Hibom. Od njega obolijevaju djeca do 5. godine života, a najugroženija su ona od 6 do 11 mjeseci starosti. Bolest završava smrću u 2-5% oboljelih, a može ostaviti i trajne posljedice u vidu duševne zaostalosti, gluhoće i/ili poremećaja govora u 15-30% preživjele djece.
Hib također uzrokuje:
Upalu pluća
Upalu hrskavičnog poklopca u grlu, koja uzrokuje otežano disanje i gušenje
Sepsu – nazočnost bakterija u krvi, što dovodi do općeg teškog stanja: visoke temperature, klonulosti, otežanog disanja, bljedila, hladnih ruku i nogu, povraćanja
Gnojnu upalu zglobova.
Prije uvođenja cijepljenja protiv Hiba u obvezne programe cijepljena u razvijenim zemljama, ta je bakterija bila vodeći uzročnik bakterijskog meningitisa u djece mlađe od 5 godina.
Kako cijepiti dijete protiv Hiba?
Cijepljenje protiv Hiba sprječava pojavljivanje bolesti uzrokovanih tom bakterijom.
Tko se i kada treba cijepiti?
Protiv Hiba se cijepe djeca do 5. godine života prema programu cijepljenja. Ovisno o dobi djeteta, postoje različite sheme cijepljenja:
djeca u dobi od 2 do 6 mjeseci (u toj je dobi najbolje započeti cijepljenje protiv Hiba). U toj dobi preporučuje se istovremeno cijepljenje s cjepivima protiv DiTePer-a i poliomijelitisa. Djeca u dobi od 6 do 12 mjeseci (ako dijete iz bilo kojeg razloga nije cijepljeno ranije): 2 doze bilo kada s razmakom 4-6 tjedana i u 2. godini života. Djeca starija od 12 mjeseci: 1 doza do 5. godine života (ako dijete iz bilo kojeg razloga nije cijepljeno ranije).
Ako propustite jednu dozu, odvedite dijete što prije na cijepljenje. Nema potrebe započinjati cijepljenje ispočetka. Cjepivo protiv Hiba može se primijeniti istovremeno s drugim cjepivima.
Neka djeca ne smiju se cijepiti protiv Hiba ili moraju pričekati
- Djeca koja su na prethodnu dozu cjepiva protiv Hiba doživjela alergijsku reakciju ne smiju primiti sljedeću dozu tog cjepiva.
- Djeca mlađa od 6 tjedana ne smiju se cijepiti protiv Hiba.
- Djeca koja boluju od neke lakše bolesti, npr. prehlade, mogu se cijepiti. Međutim, u teže bolesne djece cijepljenje protiv Hiba treba odgoditi dok potpuno ne ozdrave.
Koje su moguće neželjene reakcije na cijepljenje protiv Hiba?
Kao i kod svakog lijeka, i kod cjepiva postoji rizik od neželjenih reakcija, kao npr. alergijske reakcije. Rizik da će ovo cjepivo uzrokovati teške ili jako teške reakcije izuzetno je mali. Većina djece cijepljene protiv Hiba nema nikakvih problema.
Blaže reakcije (koje su i najčešće zabilježene):
- crvenilo i/ili oteklina na mjestu uboda
- povišena temperatura preko 38 C
- gubitak teka, nemir, povraćanje, proljev, neuobičajen plač.
Ako nastupe neželjene reakcije, to se obično događa unutar 1-2 dana od cijepljenja, a prolaze bez posljedica u roku 2-3 dana.
Što ako se javi teža neželjena reakcija?
Iako izuzetno rijetka alergijska reakcija može se dogoditi nekoliko minuta do nekoliko sati nakon primjene cjepiva. Simptomi uključuju teško disanje, promuklost, osip, bljedilo, opću slabost, ubrzan rad srca i vrtoglavicu.
Ukoliko primijetite bilo koji od ovih simptoma, odmah se javite liječniku!
Autori teksta: Prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, primarijus, spec. pedijatar; prim. dr. med. Denis Mladinić Vulić, spec. pedijatar; prof. dr. sc. Goran Tešović, spec. infektolog