Refleksi kod novorođenčeta važni su za procjenu psihomotornog razvoja
Novorođenče, beba do dobi od mjesec dana, ima brojne tzv. primitivne reflekse. Njihova prisutnost vrlo je važna za procjenu psihomotornog razvoja djeteta. Refleksna aktivnost je poseban dio neurološkog pregleda beba. Bebe se rađaju sa više od 70 instinktivnih refleksa. Oni olakšavaju život tek rođenim bebama i većina njih jednostavno nestaje s vremenom kako dijete postaje sve veće i snažnije.
Mnogi su pokreti vaše bebe u prvim tjednima refleksni. To znači da su učinjeni nehotično ili se događaju, a da beba ništa ne pokušava. Ako im stavite prst u usta, refleksno počinju sisati. Na jako svjetlo čvrsto zatvore oči. Neki refleksi novorođenčetu ostanu mjesecima dok drugi nestanu tijekom nekoliko tjedana.
Ovo je nekoliko refleksa koje možete primijetiti kod svoje bebe:
Refleks traženja usnama
U nekim slučajevima, refleksi se mijenjaju u voljno ponašanje. Na primjer, vaša je beba rođena s refleksom traženja usnama koji je potiče na okretanje glave prema vašoj ruci ako je pomilujete po obrazu ili ustima. To im pomaže, za vrijeme hranjenja, pronaći bradavicu. Na početku će se okretati s jedne strane na drugu, okrećući glavu prema bradavici i od nje naizmjence. Jednostavno će pokretati glavu i usta u položaj za sisanje, piše Healthychildren.org
Sisanje
Sisanje je još jedan refleks za preživljavanje prisutan čak i prije rođenja. Zapravo, ako ste bili na ultrazvuku tijekom trudnoće, možda ste vidjeli svoju bebu da sisa palac.
Nakon rođenja, kada su bradavica i areola duboko u bebinim ustima, ona automatski počinje sisati. Ovaj pokret ima dvije etape. U prvoj etapi beba ustima obuhvati areolu dojke te pritisne bradavicu između svoga nepca i jezika. Potom slijedi druga etapa: ritmičko pomicanje jezika od areole prema bradavici kojim se istiskuje mlijeko. Čitavom procesu pomaže i negativni tlak, odnosno, sisanje bebe, kojim dojka ostaje pričvršćena za bebina usta tijekom dojenja.
Usklađivanje ritmičkih pokreta sisanja s disanjem i gutanjem zahtjevan je zadatak za novorođenče. Stoga, iako je ovo refleksan pokret, ne sisaju sve bebe učinkovito od prve. Međutim, vježbom refleks postaje vještina kojom vrlo dobro barataju.
U prvim tjednima života, traženje usnama, sisanje i stavljanje ruke u usta smatraju se znakovima za hranjenje. Nakon što je dojenje dobro utvrđeno, vaša će se beba početi koristiti tim pokretima da bi se utješila, a može se utješiti i dudom ili svojim palcem i prstićem ako joj pomognete da ih stavi u usta.
Moroov refleks
Moro refleks je prisutan do šestog mjeseca djetetova života. Moro refleks još se naziva refleks iznenađenja jer njime novorođenčad reagira na iznenadne promjene u svojoj okolini. Ispituje se tako da dijete položi na leđa, primi ga se za ručice te ga se malo podigne i spusti. U tom trenutku dijete napravi ekstenziju i fleksiju (ispruži se pa savije). Može se ispitati i na način da se dok dijete leži na leđima rukom malo jače lupi po ležaju. Dijete će tada reagirati na isti način. Moro refleks bi trebalo izbjegavati u svakodnevnim situacijama jer je za bebice vrlo neugodan.
Asimetrični tonički vratni refleks
Zanimljiviji automatski odgovor je asimetrični tonički refleks vrata ili položaj mačevanja. Možete primijetiti da kada se bebino lice okrene na jednu stranu da će ispružiti ručicu i nožicu na toj strani tijela, a na strani zatiljka noga i ruka bit će savijene kao da se mačuje. Međutim, možda nećete primijetiti ovaj refleks jer je suptilan te ako je beba nečim ometena ili plače možda ga neće izvesti. Nestaje između petog i sedmog mjeseca.
Oba refleksa, Moroov i asimetrični tonički vratni refleks, trebala bi biti jednako prisutna na obje strane tijela. Ako primijetite da se refleks čini drugačijim na jednoj strani ili da beba pokreće jednu stranu tijela bolje od druge, recite to svom pedijatru.
Refleks hvatanja
Vidjet ćete još jedan refleks kada pomilujete bebin dlan – odmah će hvatati vaš prst. Ili ako je pomilujete po tabanu možete vidjeti kako se njezini nožni prsti čvrsto savijaju. U prvih nekoliko dana nakon rođenja, hvat vašeg djeteta bit će toliko snažan da će se činiti da može držati svoju vlastitu težinu – ali nemojte to pokušavati. Beba nema kontrolu nad ovim odgovorom i može se iznenada pustiti.
Automatski hod
Osim snage, poseban talent vaše bebe je i koračanje. Naravno, ona ne može izdržati svoju težinu, ali ako je držite ispod ruku (paziti da poduprete i glavu, naravno) i pustite da joj tabani dotaknu ravnu površinu, beba će napraviti pokret nogom kao da želi hodati. Ovaj će refleks pomoći novorođenčetu dopuzati do prsa odmah nakon poroda dok leži na majčinom abdomenu. Nestat će nakon dva mjeseca, a onda se opet pojaviti prema kraju prve godine kao naučeno ponašanje hodanja.
