Vrtić Zdravlje u vrtićkoj dobi 3584 prikaza 15. listopada 2014.

Kada su djeci potrebni dodaci prehrani?

vitamini
Foto: Thinkstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Dodaci prehrani mogu biti korisni u razdobljima povećane učestalosti infekcija, prehlada i gripe, ako dijete izbjegava ili je alergično na neku skupinu namirnica, u slučaju pothranjenosti te dužih razdoblja bolesti. Saznajte što se posebno preporučuje za jačanje imuniteta!

Iako se dodaci prehrani, izuzev vitamina D, još uvijek ne primjenjuju rutinski u preventivnoj pedijatrijskoj skrbi, sve je veća dostupnost i spektar raznih pripravaka koji su namijenjeni djeci. Većinu pripravaka čine vitaminsko-mineralni dodaci prehrani, ali i pojedinačne aktivne komponente poput beta-glukana, omega-3 masnih kiselina, propolisa, matične mliječi, probiotika i prebiotika. Također, multivitaminsko-mineralni pripravci nove generacije dodatno su obogaćeni raznim fitokemikalijama, omega-3 masnim kiselinama, probioticima ili beta-glukanom. Osnovna namjena takvih pripravaka je poticanje prirodnih obrambenih sposobnosti organizma i prevencija prehrambenih propusta. 

Stav svih krovnih organizacija koje se bave prehranom djece je da se unos svih hranjivih tvari treba osigurati kvalitetnom i raznovrsnom prehranom, a kod eventualnih manjih propusta u prehrani korisno se osigurati dobrim multivitaminskim pripravkom. Dodaci prehrani mogu koristiti i u razdobljima povećane učestalosti infekcija, prehlada i gripe. Iznimka je vitamin D koji treba davati kao nadopunu redovito tijekom prvih godina života, posebice za jesenskih i zimskih mjeseci. 

Stav američkih institucija Centers for Disease Control and Prevention, American Dietetic Association i American Academy of Pediatrics je da dodatke prehrani valja primijeniti u sljedećim situacijama:

  • Ako dijete izbjegava ili je alergično na skupinu namirnica
  • U razdobljima povećane učestalosti infekcija, prehlada i gripe
  • U slučaju pothranjenosti
  • Kod dužih razdoblja bolesti

Što odabrati kod oslabljenog imuniteta?

Vitamini i minerali vrlo se često povezuju s pravilnim funkcioniranjem imunološkog sustava, a to se posebno odnosi na antioksidanse – vitamine A, C i E te selen i cink. Također, postoje i neke druge, manje poznate tvari iz hrane koje djeluju imunostimulirajuće – to su u prvom redu fitokemikalije, biljne tvari sa snažnim antioksidativnim djelovanjem. Ravnoteža prooksidansa i antioksidansa važna je za normalno funkcioniranje imunološkog sustava, kao i za održanje integriteta stanične membrane, proteina, DNA te za normalnu ekspresiju gena.

Pčelinji proizvodi – med, propolis i matična mliječ – već se stoljećima prepoznaju kao snažna potporna sredstva za jačanje imunološkog sustava. Med se u prehranu djeteta može uvesti nakon prvog rođendana, dok se ostali pčelinji proizvodi ne preporučuju prije navršene treće godine, iako nema konsenzusa o "kritičnoj" dobi djeteta za uvođenje tih pripravaka, a postoje i recentne studije u kojima su ti pripravci davani djeci u dobi od 1-5 godina. 

Za obrambene sposobnosti mladog organizma, ali i za pravilan razvoj kognitivnih funkcija, važne su  dugolančane omega-3 masne kiseline koje se nalaze u ograničenom broju namirnica poput ribe, plodova mora, orašastih plodova i sjemenki. Unos tih dragocjenih tvari preporučen je i siguran od najranije dobi putem odgovarajućih prehrambenih proizvoda i prilagođenih pripravaka. 

Probiotici ili dobre bakterije također su bitne u održanju snažnog imunološkog sustava jer održavaju povoljnu ravnotežu crijevne mikrobiote, a poznato je da je upravo u crijevu smješteno 60% stanica imunološkog sustava. Neki sojevi probiotika istraživani su i preporučuju se za primjenu već od rođenja. 

Beta-glukan i Echinacea

Polisaharidi sastavljeni od molekula D-glukoze kao jedinog monomera često se nazivaju D-glukanima. Imunostimulirajući glukani su molekule u kojima su molekule glukoze vezane 1,3 – vezom, a poznati su pod nazivom beta-glukani. Škrob, glikogen i celuloza također su po kemijskom obliku glukani, ali su to molekule glukoze vezane 1,4 – vezom i stoga nemaju imunomodulirajuće djelovanje.  

Osnovni prirodni izvori beta-glukana su kvasci i određene vrste medicinskih gljiva. In vitro istraživanja su pokazala kako unos beta–glukana poboljšava rad imunološkog sustava jačajući obrambene sposobnosti makrofaga, neutrofila i stanica ubojica koje su ključne u obrani od raznih bakterija, virusa, gljivica i parazita.

Doza beta-glukana koja se primjenjuje za djecu iznosi 10 mg/5 kg, što znači da se u djece predškolske i rane školske dobi uglavnom primjenjuje u rasponu od 20 – 60 mg dnevno. 

Ljekovita biljka Echinacea purpurea primjenjuje se i u dječijoj dobi, ali se u pedijatrijskoj praksi izbjegavaju alkoholni pripravci, a doza se prilagođava dobi i težini djeteta. Echinacea sadrži nekoliko tvari zaslužnih za njezine terapijske učinke. To su prije svega polisaharidi, glikoproteini, alkilamidi, flavonoidi te ehinakozid i ehinacein. Iako je svaka pojedinačna komponentna učinkovita sama po sebi, najznačajniji imunostimulativni učinak postiže se sinergijskim djelovanjem svih aktivnih tvari. 

Pripravci echinaceje u studijama su uspješno primjenjivani (kao monosupstanca ili u kombinaciji s propolisom i vitaminom C) i u djece od druge godine života, međutim, nema jasnog stava koja dob bi bila "sigurna" za primjenu te imunomodulatorne ljekovite biljke. Na tržištu postoje pripravci echinaceje koji se primjenjuju od prve godine života. 

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.