Kod djece čiji su roditelji bili pušači otkriven je četiri puta veći rizik od obolijevanja od arteroskleroze u odrasloj dobi. Studija je pokazala da gotovo nema nikakve razlike jesu li roditelji stalni ili povremeni pušači, ali veliku je razliku činilo to jesu li pušili u nazočnosti djece ili ne
Čak i ako samo povremeno zapalite cigaretu blizu djece, ugrožavate njihovo zdravlje u kasnijoj dobi, potvrdila je nova studija. Pritom nije važno činite li to redovito ili samo sporadično.
Znanstvenici u Finskoj pratili su 26 godina zdravlje djece čiji su roditelji bili pušači. Kod te su populacije djece otkrili četiri puta veći rizik od obolijevanja od arteroskleroze u odrasloj dobi. Arteroskleroza je zadebljanje stijenki arterija koja se može manifestirati kardiovaskularnim bolestima poput srčanih ili moždanih udara.
Pošto su znanstvenici isključili ostale čimbenike rizika poput gojaznosti, nedvojbeno su kod spomenute skupine djece utvrdili povećan rizik od razvoja arteroskleroze zbog pušačkih navika roditelja.
Studija je pokazala i da gotovo nema nikakve razlike jesu li roditelji stalni ili povremeni pušači, ali veliku je razliku činilo to jesu li pušili u nazočnosti djece ili ne.
Ako su pušili na određenoj udaljenosti od djece, rizik je bio značajno manji, no i dalje dvostruko veći nego u djece roditelja nepušača.
Prosječni hrvatski pušač popuši 20-30 cigareta dnevno
"U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, što nas po konzumaciji cigareta svrstava u sam svjetski vrh; prosječni hrvatski pušač popuši 20 do 30 cigareta dnevno. Znanstveno je dokazano da jedna cigareta skraćuje život osam minuta; dakle, osobi koja puši 30 cigareta dnevno dan je kraći za četiri sata, a godina dva mjeseca", upozoravaju na portalu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko- neretvanske županije.
Djeca pušača nose značajne količine nikotina na rukama
"Od 1000 odraslih muških pušača jedan umire u nasilnim obračunima, šest u prometnim nesrećama, a 250 ubija duhan kroz razne patološke pojave. Oko 95 posto umrlih od raka pluća su pušači", dodali su.
Dr. Nevenka Blažić-Čop i dr. Veljko Đorđević u knjižici 'I vi možete prestati pušiti' upozoravaju koliko je duhanski dim štetan za zdravlje, između ostalog, i zbog mnoštva kemikalija koje se mogu pronaći u cigaretama:
'Svaki pušač udisanjem duhanskog dima na jedinstven način istodobno unosi u tijelo oko četiri tisuće različitih kemijskih spojeva. Oni djeluju na više načina: podražajno, toksično, kancerogeno, psihoaktivno. Među četiri tisuće kemikalija najmanje 63 prouzročuju rak djelujući kao potpuni ili nepotpuni kancerogeni čimbenici. Osim raka pluća, pušenje prouzročuje rak usnice, jezika, grla, jednjaka, mokraćnog mjehura, vrata maternice i bubrega. Pogođeni su gotovo svi važni organi. Oštećujući pojedine organe i organske sustave, pušenje razara tjelesno zdravlje i postupno dovodi do ovisnosti.'
