Što to naša djeca jedu zbog čega imaju problema s pretilosti i zubima

Od davnina ljudi vole okus slatke hrane, a moderna vremena sve više utječu na pojačanu konzumaciju šećera u svrhu postizanja zadovoljstva i oslobađanja od napetosti, zahvaljujući tvarima čije lučenje iz mozga potiču. Epidemiji debljine u 21. stoljeću uvelike pridonosi prevelika konzumacija dodanih šećera koje unosimo hranom, a da toga nismo ni svjesni.

Misliš li da nema ništa loše u tome da tvoje dijete pojede čokoladicu i popije zašećereno piće? Dobro promisli o tome – jer prekomjeran unos šećera, kako za odrasle tako i za djecu nije dobar za zdravlje.

Većina današnje djece svakodnevno u organizam unosi previše šećera. Kako je to moguće? Razlog se krije u tome što se šećer, osim u slatkišima, nalazi i u brojnim drugim prehrambenim proizvodima. Kako bi zaštitila zdravlje vaše djece, ograniči šećer u njihovoj prehrani.

Možda te zanima... Kako znati koji vitamini i minerali nedostaju djetetu? Vrtić

Manji unos šećera - manji rizik od karijesa i debljine

Već i ptice ne grani znaju kako je šećer povezan s karijesom. Prije sto godina stomatolog Weston A. Price bio je šokiran zbog naglog porasta broja malih pacijenata s karijesom. To ga je potaknulo da počne putovati po svijetu kako bi istražio vezu između prehrane i oralnog zdravlja. Nakon susreta s plemenskim zajednicama, u čijoj prehrani nema rafiniranog šećera, shvatio je da tamošnja djeca i odrasli gotovo uopće nemaju karijes, čak ni oni koji nikada ne peru zube. Brojna su istraživanja potvrdila tijesnu vezu između lošeg zdravlja zubi i konzumacije šećera. Danas je poznato da karijes izazivaju bakterije u usnoj šupljini koje se hrane upravo - šećerom.

Foto: Guliver

Povećanom konzumacijom šećera dijete u svoj organizam unosi višak kalorija, a to vodi do povećanja rizika od pretilosti, koju djeca često "prenose" u zrele godine starosti. Epidemija pretilosti kroz sve dobne skupine, rezultat je između ostalog i unosa "praznih“ kalorija iz raznih napitaka, čega vrlo često nismo svjesni. " Zato bi sama voda trebala biti dominantno piće u cjelodnevnoj hidraciji. Dobro je koristiti i različite vrste prirodnih mineralnih voda jer tako organizam dobiva i širu lepezu minerala prirodno otopljenih u vodi", ispričala je nutricionistica Mašenjka Katić. 

Kolika je preporučena količina vode kod djece, odraslih i kako je piti?

Europska agencija za sigurnost hrane dala je vrijednosti odgovarajućeg unosa vode prema dobnim skupinama koji su definirani kao ukupan unos vode iz svih izvora, dakle i one koja se nalazi u hrani te one koju unosimo svim vrstama napitaka. Zato ove preporuke nije uvijek jednostavno objasniti.

Možda te zanima... Kako znati da je dijete žedno i koliko vode mu je zaista potrebno? Vrtić

"Hranom obično unesemo oko 20% ukupnog dnevnog unosa vode, a napicima oko 80%. Stoga, za sve osobe od 14 godina nadalje, možemo najjednostavnije reći da je dobro popiti 8 (za žene) do 10 (za muškarce) čaša vode (od 2 dl) dnevno", kaže Katić.

Porastom temperature i/ili tjelesne aktivnosti potrebe za vodom mogu se višestruko povećati. "Kod djece je unos tekućine osobito važan jer su djeca osjetljivija od odraslih na dehidraciju. Za bebe do šest mjeseci koje su isključivo dojene, u prehrani nije potrebna dodatna voda, jer dijete iz majčinog mlijeka dobije potrebne hranjive tvari i oko 100-190 ml vode po kilogramu tjelesne mase dnevno. Za dojenčad starosti od 6 do 12 mjeseci, unos vode kroz majčino mlijeko (ili dojenačke formule) te dodatnu hranu i napitke doseže ukupno 800 do 1000 ml dnevno. Uvođenje dohrane započinje u dobi od 4 do 6 mjeseci, proizvodima od žitarica i ostalom hranom, namijenjenoj dobi do 12 mjeseci i to je najčešće i vrijeme kad dijete počinje piti male količine vode. Za malu djecu u dobi od 1 do 2 godine, koja polako prihvaćaju raznovrsnu obiteljsku prehranu, odgovarajućim ukupnim dnevnim unosom vode, uključujući vodu sadržanu u hrani te onu koju popiju, smatra se količina od 1.1 do 1.2 l", ispričala je Mašenjka. 

Za djecu u dobi od 2 do 3 godine ukupni unos vode koju dobiju iz hrane i napitaka iznosi oko 1.3 l/dan. Za djecu od 4 do 8 godina, potrebe za ukupnim unosom vode rastu na 1.6 l dnevno. Od 9 - 13 godina preporuke se razlikuju za djevojčice, kojima je potrebno 1.9 l, te dječake s 2.1 l/dan. I ovdje treba napomenuti da su navedene količine adekvatne kod umjerene aktivnosti i temperature okoline, dok se njihovim porastom povećavaju i potrebe za vodom. "Pijenje vode upravo vode u njenom izvornom obliku od ranih godina života jedna je od navika koja može učiniti razliku u kvaliteti prehrane i zdravlja djeteta u kasnijoj životnoj dobi", dodala je.

Možda te zanima... 8 stvari koje trebaju biti u torbi kad ideš s djecom van Vrtić

Prirodna mineralna voda Jana zbog svojih jedinstvenih karakteristika idealan je odabir već od prvih koraka. Na svom tisućama godina dugom podzemnom putu, kristalno bistra i čista, poprimila je izbalansirani mineralni sastav koji joj daje blag i nježan okus. Poznato je da se zdrave navike stječu od djetinjstva, a pijenje same vode (iz pipe ili flaširane vode) od ranih godina života jedna je od onih koja može učiniti razliku u kvaliteti prehrane i zdravlja u kasnijoj životnoj dobi.