Brzina kojom djeci dosade igračke može biti zbunjujuća i frustrirajuća za roditelje. Zašto djeca to rade i kako se boriti protiv toga? Evo što kažu stručnjaci.
Poznata je svima ova situacija: dijete moli za novu igračku i obećava da će je voljeti zauvijek, pa vi popustite i kupite je. Klinac je oduševljen i zaljubljen u njihovu novu igračku, ali samo nekoliko dana kasnije, ta igračka je stara vijest - a mi ostajemo češkati se po glavi.
Zašto djeca to rade i kako se boriti protiv toga? Evo što kažu stručnjaci.
Što je s prolaznom privlačnošću primamljivih novih igračaka ili naprava?
Dr. Camille Ace, licencirana klinička psihologinja (i majka dvoje djece), pripisuje ovaj brzi gubitak interesa nekim psihološkim i fiziološkim načelima. "Na djetetovu želju za igračkom može utjecati nerazvijena emocionalna regulacija, loša kontrola impulsa ili pritisak vršnjaka", navodi ona. Ona objašnjava da nerazvijen proces donošenja odluka kod djece i tinejdžera može biti faktor dosade s novom igračkom jer im je teško predvidjeti budući ishod gubitka interesa kada njihove emocionalne, iracionalne misli preuzmu i odluče da im "treba" nova igračka.
"Također može biti da je nova igračka, koja se u početku činila poput sjajnog čuda, zapravo igračka koja ograničava ili ne raspaljuje djetetovu maštu. Igračka koja ograničava djetetovu kreativnost može uzrokovati gubitak interesa bez obzira na to koliko je dijete u početku bilo uzbuđeno što će svojim malim prstima uhvatiti najnoviju, najvruću igračku", kaže ona.
Istraživanje otkriva kojom brzinom djeci dosade nove igračke!
Licencirana klinička psihologinja dr. Rebecca Harvey, majka jednog djeteta, kaže za Scary Mommy da bi drugi razlog dosade mogao biti to što djeca imaju prirodnu granicu u rasponu pažnje - općenito govoreći, to je otprilike dva do tri puta više od njihove dobi, tako da 4 -godišnjak bi imao oko osam do 12 minuta usredotočenosti odjednom.
Ace objašnjava da marketing ili društveni utjecaj također mogu utjecati na njihovu želju za novom sjajnom igračkom. "Djeca su snažno pod utjecajem reklama koje vide na TV-u ili YouTubeu. Postoji razlog zašto reklame funkcioniraju; one raspaljuju igračke i sve naprave da izgledaj kao beskrajna zabava. Lako je razumjeti zašto dijete 'TREBA' novu igračku, pogotovo ako svi njihovi prijatelji imaju jednu. Mi, kao roditelji, mrzimo ideju da se naše dijete osjeća izostavljeno, pa je brzo rješenje jednostavno kupiti mu taj popularni novitet", kaže ona.
Što roditelj treba učiniti?
Ace sugerira da smanjenje broja igračaka kojima dijete ima pristup može pomoći u razini interesa. "Koliko god kontradiktorno zvučalo, djetetovo zanimanje raste kada pred sobom ima manje igračaka. Previše igračaka može uzrokovati da dijete bude preopterećeno jer je jednostavno previše toga za njihov um. Kao roditelji, često krivo shvaćamo njihov gubitak interesa i možda ćemo kupiti više igračaka za koje se nadamo da će zadržati njihov interes, ali ciklus se nastavlja", kaže ona.
Rotiranje igračaka kako bi se "osvježilo" zanimanje također može pomoći jer je s djecom tipičan slučaj - izvan vidokruga, izvan uma, kaže Harvey. Pokušajte neko vrijeme pospremiti neke igračke, a onda kada ih vratite van, dijete će se rado igrati s njima jer će biti novost. Onda kada im se ponovno počnu dosađivati, maknite ih iz prostora za igru i izvadite neke "nove" koje nisu vidjeli neko vrijeme.
Što biste trebali uzeti u obzir pri kupnji nove igračke u budućnosti?
Djeca obično nemaju sposobnost odvagnuti troškove i koristi, pa im je potrebno naše vodstvo da odluče isplati li se nova igračka ili ne.
Ace upozorava protiv impulzivne kupnje pod utjecajem vas ili emocija vašeg djeteta. "Odluka o novoj igrački može se temeljiti na toliko mnogo čimbenika: emocionalno stanje djeteta, sposobnost roditelja da upravljaju emocionalnim stanjem djeteta, ishod i ravnoteža između kupnje i ne-kupnje nove igračke (cijena igračke, napadi bijesa, krivnja) , i naše sjećanje (točno ili netočno) o djetetovom interesu za prijašnje 'nove igračke'. Kao roditelji, kupnju nove igračke često vidimo kao priliku za 'povezivanje' s djetetom i ignoriramo očite znakove da bi nova igračka mogla ne biti sve što se želi biti", kaže ona.
"Svrha igračaka je za mozak, motoričke vještine i društveni/emocionalni razvoj. Imati igračke koje pogađaju ključna područja razvoja i stimulacije (edukativne, glumačke, akcijske i kotrljajuće igračke za guranje) je važno", navodi Harvey. Prije kupnje nove igračke, predlaže da istražite kako će se igračka koristiti. Neka pitanja koja si morate postaviti su: Hoće li to poboljšati i izazvati dječju maštu? Može li se igračka koristiti u višestrukim aktivnostima igranja ili je to igračka za "ograničenu igru"? Popuštam li samo da ih umirim u ovom trenutku?
Harvey nas također podsjeća da ne moraju sve igračke biti otmjene ili koštati puno novca. "Ključno je poticati kreativnu i otvorenu igru posjedovanjem neelektroničkih igračaka/igračaka na baterije i dopuštanjem djeci da 'stvaraju' igračke i aktivnosti s kućanskim predmetima kao što je domaća guma ili izgradnja svemirskog broda od kutija za transport", rekla je.
