Roditelji u forumu Klokanice pišu o najdražim slikovnicama svoje djece, a Kristina Čunović iz karlovačke Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić savjetuje kako odabrati najbolju slikovnicu primijenjenu dobi djeteta
Brojna su istraživanja pokazala da djeca pokazuju puno veće zanimanje za okolinu, brže uče i komuniciraju te se općenito brže razvijaju ako im se od najranije dobi čita naglas. Slikovnica je djetetova prva knjiga, a kako dijete raste, mijenjaju se i knjige koje čita. U forumu Klokanice pitali smo roditelje čitaju li djeci i koje su im najdraže slikovnice, a naši čitatelji napisali su kako djeci čitaju slikovnice različite tematike. U različitim fazama odrastanja, pišu roditelji, mijenjaju se i omiljene dječje slikovnice.
"Mi obožavamo slikovnice i puno ih čitamo, a najdraže su se mijenjale s odrastanjem. Kada je Luka bio jasličke dobi, volio je slikovnice 'Tko se skriva', glazbene slikovnice i Pika. Sada voli dječje enciklopedije i one o svemiru", piše mama basgitara.
Mama_Sonja svom djetetu čita slikovnice o životinjama, autićima, djeci i njihovom ponašanju, a uz slikovnice sa svojim djetetom uči brojke i slova.
Velike slike i malo teksta
Da čitanje slikovnica pozitivno utječe na učenje i razvoj govora, primijetila je i mama anapa čiji je sin uz svakodnevno čitanje vrlo brzo progovorio.
"Mi nismo birali, čitali smo sve do čega smo došli, samo da ima slike. Čak smo i dječju enciklopediju obožavali listati. I baka nam je pomogla jer mu je i ona puno čitala. Rezultat: progovorio nešto sitno nakon godinu dana, skoro kad i prohodao, a sad s dvije i pol ga ne mogu ugasiti i prepoznaje sva slova. Nažalost s drugim ne stignem toliko, ipak su sad dvojica, ali trudim se", napisala je mama anapa.
Kristina Čunović iz karlovačke Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić objasnila nam je kako prve slikovnice za najmlađe moraju imati što veće slike i imati što manje teksta koje djeci omogućavaju učenje prvih riječi pojmova. Slike stoga moraju biti što realnije jer im je svrha da djeci što vjernije prenesu informacije iz okoline.
Ovu preporukom vodi se i naša čitateljica Crvenkapica čija je starija kćerkica obožavala slikovnice.
"Negdje sam pročitala kako je kod tih prvih slikovnica najbitnije da ne budu prešarene jer zbune dijete. Bolje je da imaju jednostavnije slike, a ne na slici 50 likova i slično. Mlađa kćer je tek počela sjediti pa joj dajem isključivo mekane slikovnice", napisala je mama Crvenkapica.
Slikovnica kao igračka
Mekane slikovnice su, pojasnila nam je Kristina Čunović, inače koordinatorica nacionalne kampanje "Čitaj mi" i predsjednica Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskog knjižničarskog društva, ujedno i prva vrsta slikovnica s kojima se djeca susreću. Namijenjene su bebama od šest mjeseci starosti budući da do te dobi još ne mogu sama držati slikovnice pa samo slušaju glas dok im odrasli čitaju. Te slikovnice mogu biti napravljene i od kartona, različitih vrsta plastike ili spužve, a dijelovi slikovnica često se mogu otvarati, preklapati, izvlačiti ili povlačiti. Kristina Čunović napominje i kako su te prve slikovnice zapravo sličnije igračkama, a slike trebaju biti što vjernije te bez detalja koji odvlače pažnju i daju krive informacije.
Dijete s godinu dana starosti i dalje uz slikovnice uči pojmove iz okoline, no sada te slikovnice mogu sadržavati i neku jednostavniju radnju, odnosno priču koju dijete može razumjeti. Primjerice, zbivanja iz života ljudi i djece, a mogu sadržavati i problemske situacije poput svađa, nepranja ruku, dolazak brata, sestre, polazak u vrtić i slično.
Vrijeme čitanja se mijenja
U starijoj jasličkoj dobi, odnosno između druge i treće godine, djetetu možete ponuditi slikovnicu koja sadrži jednostavne zaplete prepoznatljive i bliske djetetu jer djeca ove dobi počinju razlikovati dobro od zla, poželjno od nepoželjnog te se općenito zanimaju kako postupati u određenim situacijama.
Kako bi dijete zavoljelo knjigu i čitanje, vrlo je bitno od najranije dobi stvoriti i ritual čitanja u točno određenom terminu, odnosno djetetu je dobro čitati navečer prije spavanja ili uz poslijepodnevni odmor. No, koordinatorica kampanje "Čitaj mi" naglasila je kako djecu ne treba prisiljavati na slušanje priče i na čitanje.
"Djeci treba čitati onoliko dugo koliko žele slušati. Kako djeca rastu, produljuje se vrijeme slušanja priče. No, samo 15 minuta glasnog čitanja dnevno pomaže razvoju djeteta", poručila je Kristina Čunović.
