Iako se godinama smatralo da pad ženske plodnosti ovisi isključivo o jajnim stanicama, nova znanstvena otkrića otkrivaju puno kompleksniju priču.
Godinama se vjerovalo da pad plodnosti kod žena ovisi isključivo o kvaliteti i količini jajnih stanica. No novo istraživanje sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu (UCSF) i Chan Zuckerberg Biohuba donosi potpuno novu perspektivu: ključnu ulogu u sazrijevanju jajašaca igra i mikrookruženje unutar jajnika.
Korištenjem naprednih 3D tehnika, znanstvenici su prvi put dobili detaljan uvid u to kako starenje mijenja čitav “ekosustav” jajnika uključujući potpornu strukturu, živce, vezivna tkiva i krvne žile. Upravo te promjene mogu utjecati na smanjenu plodnost, ali i širi zdravstveni kontekst žena nakon 40-e.
“Godinama smo na starenje jajnika gledali isključivo kroz količinu i kvalitetu jajnih stanica”, objašnjava dr. Diana Laird, profesorica na Odjelu za ginekologiju i reproduktivnu medicinu pri UCSF-u. “Ali pokazalo se da se s godinama mijenja i okruženje koje te stanice podržava.”
Jajna stanica ne živi sama – važna je njezina okolina
U laboratorijskim analizama jajnika miševa (koji imaju slične promjene kao kod ljudi u dobi od 30 do 40 godina), znanstvenici su uočili značajan pad i zrelih i nezrelih jajašaca. Slično kao kod žena u toj dobi, miševima je bilo teže začeti pomoću IVF metode.
Još jedno neočekivano otkriće: jajne stanice nisu ravnomjerno raspoređene po jajniku, već formiraju “džepove” okružene područjima bez jajnih stanica. S godinama se gustoća tih stanica u džepovima smanjuje, a oko njih se javljaju upalne promjene i ožiljkasto tkivo i to puno ranije nego što se to događa u drugim organima poput pluća ili jetre.
“Ovi rezultati sugeriraju da čak i unutar jednog jajnika, lokalna mikrookolina može utjecati na to koliko će dugo jajna stanica ostati funkcionalna i kako će sazrijevati”, ističe dr. Laird.
U suradnji s Genomskim laboratorijem Biohuba, znanstvenici su analizirali stotine tisuća stanica iz ljudskih i mišjih jajnika te otkrili čak 11 različitih vrsta stanica uključujući i glijalne stanice, koje se inače povezuju s mozgom i živčanim sustavom. Još fascinantnije: simpatički živci (koji sudjeluju u “bori se ili bježi” reakcijama) stvaraju guste mreže u jajnicima, koje s godinama postaju još gušće.
Kada su znanstvenici uklonili ove živce u miševima, zabilježili su više jajašaca “u pričuvi”, ali manji broj onih koji su zapravo sazrijevali. To sugerira da živci imaju ulogu u tome kada će jajne stanice početi sazrijevati.
“Ovi nalazi otvaraju potpuno novo područje istraživanja – kako živci, krvne žile i potpore stanice međusobno komuniciraju s jajnim stanicama”, dodaje Laird. “Starenje jajnika nije samo o jajnim stanicama, već o čitavoj mreži stanica koje ih okružuju.”
Mogućnosti za zdravije starenje
Osim potencijalnog produljenja plodnosti, ovo istraživanje otvara mogućnosti i za razumijevanje drugih zdravstvenih problema žena nakon menopauze – poput kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i metaboličkih poremećaja. Laird i njezin tim već planiraju daljnja istraživanja kako bi ispitali mogu li određeni lijekovi usporiti ili prilagoditi tempo starenja jajnika.
“Izvor mladosti možda se krije upravo u jajnicima”, rekla je dr. Eliza Gaylord, koautorica studije. “Usporavanje starenja jajnika moglo bi značiti zdravije starenje u cijelosti.”
Ova revolucionarna otkrića mijenjaju način na koji gledamo na žensko reproduktivno zdravlje. Umjesto da se fokusiramo samo na broj jajašaca, znanost nas poziva da promatramo cijeli “ekosustav” unutar jajnika – jer možda upravo u njemu leži ključ za očuvanje plodnosti i zdravlja žena u srednjim i kasnijim godinama života.
