Žene koje planiraju trudnoću ili su već trudne moraju posvetiti posebnu pažnju uzimanju određenih količina folne kiseline. Što je zapravo folna kiselina i koja je dnevna doza potrebna saznajte u sljedećem tekstu
Folna kiselina je vitamin B skupine kojeg ljudsko tijelo ne može samo proizvesti, a organizmu je potreban za obnovu stanica i smatra se ključnim faktorom izbjegavanja teškoća i defekata neuralne cijevi fetusa u trudnoći.
Razlika folata i folne kiseline
Naziv folna kiselina ili folat potječe od latinske riječi folium što znači list, stoga već iz imena možemo zaključiti kako ova kiselina ima čvrstu vezu upravo s prirodom. Otkrivena je vrlo kasno, tek 1931. godine kada je tim liječnika na čelu s Lucy Wills istraživao uzroke i mogućnosti liječenja megaloblastične anemije kod trudnica.
Iako se folna kiselina i folat često izjednačuju kao pojmovi treba napomenuti da razlika ipak postoji. Naime folat je esencijalni nutrijent koji se nalazi prvenstveno u hrani i u ljudskom organizmu i to u 90% slučajeva u formi 5-methiltetrahidrofolata (5-MTHF). On je prirodan oblik B9 vitamina, dok se folna kiselina smatra osnovnim sastojkom dodataka prehrani koji služe kao nadopuna unosa vitamina B9. Folna kiselina je zapravo pteroilglutaminska kiselina koja se sastoji od tri komponente: 2-amino-4-hidroksipteridinske jezgre, p-aminobenzojeve kiseline i glutaminske kiseline.
Manjak folata može dovesti do nepravilnosti fetusa
U većini razvijenih zemalja, uključujući SAD i Veliku Britaniju, donesen je zakon kojim se preporučuje da žene u trudnoći obavezno uzimaju folnu kiselinu. Folna kiselina stoga se već dulje vrijeme preventivno primjenjuje za sprječavanje nastanka defekata pri rođenju, čiji se nastanak povezuje s njezinim manjkom. Najčešći defekti nastaju pri zatvaranju neuralne cijevi fetusa. U prvim fazama razvoja, plod se sastoji samo iz jedne ploče i žlijeba koji, kada se zatvori, stvara cijev. Ako nastupi poremećaj u zatvaranju te cijevi, dolazi do poteškoća u razvoju i zatvaranju dijelova koji štite mozak i kralježničnu moždinu. Ovo zatvaranje kralježničkog kanala stručno se naziva Spina bifida koja obično zahvaća donji torakalni, lumbalni ili sakralni dio od 3 do 6 kralježaka.
Veza između statusa folne kiseline u tijelu majke i razvoja poremećaja u zatvaranju neuralne cijevi ploda otkrivena je još prije 30-tak godina, ali je tek nedavno potpuno utvrđena.
400 mg preporučena je dnevna doza
Ako prije trudnoće niste uzimali dodatke folne kiseline, trebali biste u dogovoru sa svojim liječnikom odrediti dozu i početi ih uzimati što prije. Folnu kiselinu možete pronaći u različitim oblicima, a dostupna je u ljekarnama, supermarketima i dućanima zdrave prehrane. Svjetska zdravstvena organizacija je izdala preporuku da zdrave trudnice trebaju dnevno unositi 400 mikrograma folne kiseline. Ova doza posebno bi se trebala poštovati tijekom prvih 12 tjedana kada se razvija djetetova kralježnica, no unos folne kiseline potreban je organizmu i nakon 12. tjedna trudnoće.
Od namirnica biljnog podrijetla kao najbolji izvori folata posebno se ističu špinat, šparoga, raštika, brokula, cvjetača, cikla i leća. Ipak, zanimljivo je znati da tijelo apsorbira gotovo 100% folne kiseline iz suplemenata i iz obogaćene hrane, ali apsorbira samo oko polovine do dvije trećine folata koji su prirodno prisutni u hrani. Stoga se količina folata izražava u dijetalnim ekvivalentima folata (DFE) jer je učinkovitost apsorpcije sintetskih oblika folata iz dodataka prehrani i obogaćene hrane gotovo dvostruko veća (1,7 puta) u odnosu na folate koji se prirodno nalaze u hrani. Imajući na umu ovu informaciju, tijekom trudnoće bilo bi poželjno uzimati folnu kiselinu i kao dodatak prehrani.
