Prehrana bogata mastima i šećerom u trudnoći može promijeniti djetetovu DNA zbog čega može doći do promjena na mozgu i posljedično razvitka problema u ponašanju
Znanstvenici su pronašli vezu između loše kvalitete prehrane majke u trudnoći i povišenog rizika od razvoja ADHD-a. Radi se o istraživanju znanstvenika sa Sveučilišta u Bristolu koji su zabilježili kako prehrana bogata mastima i šećerom u trudnoći može promijeniti djetetovu DNA zbog čega može doći do promjena na mozgu i posljedično razvitka problema u ponašanju.
Paracetamol u trudnoći utječe na pojavu autizma i ADHD-a
Prehrana bogata mastima i šećerom i ranije je dovedena u vezu s rizikom od poremećaja u ponašanju, no ovo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Child Psychology and Psychiatry bavilo se proučavanjem samog procesa. Naime, loša prehrana koja sadrži obilje procesirane hrane povezana je s većim promjenama na genu IGF2 – genu koji je zadužen za fetalni razvoj poglavito dijelova mozga poput malog mozga i hipokampusa koji su u vezi s ADHD-om.
ADHD (Attention Deficit and Hyperactivity Disorder, deficit pažnje i hiperaktivni poremećaj) razvojni je poremećaj ponašanja koji ima od osam do deset posto djece školskog uzrasta. ADHD je kompleksan psihijatrijski problem i loša prehrana majke svakako nije jedini uzročnik, no mudro bi bilo naglašavati budućim majkama koliko velik utjecaj ostvaruje prehrana u trudnoći na zdravlje njihove djece.
