Prema novom istraživanju, djeci bi autizam mogao biti dijagnosticiran jednostavnim slušnim testom već u rodilištu
Novo istraživanje znanstvenika američkih znanstvenika predlaže kako bi se autizam mogao predvidjeti već na porodu, jednostavnim slušnim testom, zbog čega bi liječenje moglo početi godinama prije nego se simptomi uopće razviju.
Tehnika koju su znanstvenici razvili mjeri promjene tlaka u uhu u reakcijama na zvukove - procjenjivanje osjetljivosti i reakcije. Takvo testiranje je neinvazivno te može biti provedeno na novorođenim bebama bez ugrožavanja njihovog zdravlja.
Djeca dobivaju dijagnozu poslije četvrte godine, a većina testova oslanja se na govor
Iako je većina simptoma autizma prisutna i prije njihove druge godine života, djeca sa autizmom najčešće dobe dijagnozu poslije četvrte godine, što znači da se s liječenjem započinje kasnije, čime se usporava mogući učinak tretmana.
Neki od najranijih i najdosljednijih znakova uključuju sluh, ali većina testova oslanja se na govoru - što ih čini nedjelotvornima u tako ranoj dobi.
Znakovi autizma kod beba i predškolaca
Voditelj istraživačke skupine i profesor anatomije na Erie Medical College u Pennsylvaniji dr. Randy Kulesza nada se kako će ova tehnika voditi 'screening' metodi za svu djecu."Rano u životu mozak je jako plastičan, što znači da sve prave rane intervencije mogu doslovno utjecati na te nedostatke", rekao je.
"Često ljudi s autizmom pate od hipersenzibilnosti, što znači da im čak i relativno tihi zvukovi mogu predstavljati intenzivnu buku. Kada bi roditelji i liječnici to znali od početka, mogli bi raditi u tom smjeru kako bi priviknuli djetetovu osjetljivost te iskustvo svijeta učinili manje intenzivnijim i zastrašujućim", objasnio je dr. Kulesza.
Poteškoće sa sluhom već su dugo povezane s razvojnim kašnjenjem, kao i drugim poteškoćama, poput izostanka govora. Iako ne postoji povezanost između poteškoća sluha i autizma, poteškoće u obradi zvukova govora mogu doprinijeti izraženijim glavnim simptomima autizma.
Otkrivanje tih poteškoća u ranijoj životnoj dobi djeteta moglo bi pomoći u otkrivanju rizika za razvoj autizma te omogućiti stručnjacima da ranije krenu s intervencijama.
S obzirom da test nije invazivan, skup te ne zahtijeva reakciju na glas, mogao bi se prilagoditi za potrebe 'screening' metode djece u najranijoj dobi te je to područje na kojem znanstvenici nastavljaju svoj rad.
