U povodu Svjetskog dana glazbe vodimo vas na glazbeno putovanje svijetom nadahnuto ilustriranom knjigom Povijest glazbe za djecu
Danas je glazba neprekidno uz nas – na televiziji i na računalu, u trgovinama i automobilima, dok šetamo, radimo, učimo ili se odmaramo. U doba digitalnih zapisa i striming servisa sasvim je uobičajeno da nam je svijet glazbe dostupan 24 sata na dan. No vratimo li se u samo malo dalju prošlost, shvatit ćemo da je jedina glazba koju su ljudi mogli slušati kod kuće – sve do izuma gramofona – bila ona koju su svirali sami ili s prijateljima.
U povodu Svjetskog dana glazbe koji se obilježava u utorak, 21. lipnja, skrećemo vam pozornost na ilustriranu knjigu Povijest glazbe za djecu u izdanju Školske knjige. To zanimljivo djelo britanskih autora Mary Richards i Davida Schweitzera, s atraktivnim ilustracijama Rose Blake, odvodi čitatelje na glazbeno putovanje svijetom i upoznaje ih sa šarolikom skupinom skladatelja, glazbenika i izvođača.
Od Bacha do Billie Eilish, od Mozarta do Miriam Makebe, sve glazbenike predstavljene u ovoj knjizi (u prijevodu Vedrana Pavlića) povezuje ljubav prema stvaranju i izvođenju glazbe. Autori odgovaraju na ključna pitanja – što je glazba i zašto je stvaramo, kako osjećamo, gledamo, slušamo i izvodimo glazbu te što glazbu očekuje u budućnosti.
Povijest glazbe za djecu izlazi iz okvira zapadnoga glazbenog kanona i istražuje mnogobrojne uzbudljive načine na koje se glazba sklada, improvizira, sluša, snima i prenosi s naraštaja na naraštaj. Uz predivne priče o glazbi i sjajne ilustracije, čitatelj skeniranjem priloženoga koda dobiva i listu glazbenih primjera za slušanje. O kakvom je djelu riječ, pokazat će tri ulomka iz knjige Povijest glazbe za djecu.
Prometni kolaps zbog glazbe
Njemački skladatelj Georg Friedrich Händel (1685. – 1759.) napisao je 1717. godine Glazbu na vodi za engleskoga kralja Georgea I. Svirali su je glazbenici na čamcima dok je kralj plovio rijekom Temzom. Ne želeći zaostati za ocem, George II. naručio je 1749. godine od Händela da napiše Glazbu za kraljevski vatromet u povodu završetka rata. Mnoštvo je pohrlilo na izvedbu što je izazvalo jednu od prvih prometnih gužvi jer su konji i kočije zapeli na Londonskom mostu puna tri sata!
Najdulja opera na svijetu
Opere su se s vremenom pripremale vrlo ambiciozno, s većim orkestrima, raskošnijim kostimima i scenografijama te spektakularnim efektima. Bile su sve dulje pa je Prsten Nibelunga njemačkog skladatelja Richarda Wagnera (1813. – 1883.) trajao 17 sati. Tako se izvedba protegnula na četiri dana! U toj je operi prepričana nordijska legenda o prstenu koji svojem vlasniku daje moć nad cijelim svijetom. Ako vam se priča čini poznatom, to je zato što je utjecala i na J. R. R. Tolkiena (1892. – 1973.) dok je pisao svoju knjigu Gospodar prstenova.
Je li tišina – glazba?
John Cage (1912. – 1992.) napisao je 1952. godine glazbeno djelo i nazvao ga 4'33'' jer izvođači moraju provesti četiri minute i 33 sekunde u potpunoj tišini. Publika u koncertnoj dvorani mora slušati tišinu kao da je riječ o glazbenom nastupu. To je jedno od najvažnijih glazbenih djela 20. stoljeća jer nas potiče da sebi postavimo pitanje: Što je glazba? Cage je za svoje djelo rekao: „Tišina ne postoji. Ono što su smatrali tišinom, jer nisu znali slušati, bilo je prepuno slučajnih zvukova.ˮ
