Jedini topli obrok koji 20 000 djece u Hrvatskoj pojede je onaj iz pučke kuhinje

S gotovo 1,2 milijuna stanovnika Hrvatska spada u sam vrh europskih zemalja s velikom opasnosti od siromaštva. Prema istraživanjima Ekonomskog instituta u Zagrebu, 200 do 300 tisuća djece u našoj zemlji živi u siromaštvu, većina njih u ekstremnom siromaštvu. 

Na spavanje znaju ići gladni, kad ne oni, onda njihovi roditelji. Istraživanje pokazuje kako svako treće siromašno dijete nema vlastiti krevet, nemaju računalo, mobitel ni internet, a tri četvrtine njih za praznike ne ide nikamo. Četvrtini siromašnih obitelji s djecom isključena je struja jer nisu u mogućnosti plaćati račune, a tek 0,6% kućanstava u RH bez problema spaja kraj s krajem. 

Foto: Guliver

Koliko je potrebna pomoć socijalno ugroženima u Hrvatskoj pokazuju i podaci Eurostata prema kojima čak 27,9 posto građana živi na rubu siromaštva ili društvene isključenosti. Osim toga, prema rezultatima istraživanja o dječjem siromaštvu i strategiji nošenja sa siromaštvom hrvatskih kućanstava koje je proveo Ekonomski institut u Zagrebu, svako peto dijete u Hrvatskoj živi ispod granice siromaštva, dok je prema podacima UNICEF-a za više od 20 000 djece u zemlji jedini topli obrok koji pojedu tijekom dana onaj koji njihovi roditelji donesu iz pučke kuhinje.

U Hrvatskoj je temeljni dokument Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. –2020.) za koju je ključno:

• da će omogućiti sustavan i zajednički pristup svih relevantnih dionika u rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti, uz osiguravanje minimalnog standarda najugroženijem dijelu društva te sprječavanje novih pojava siromaštva i socijalne isključenosti
• da se bazira na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna prioriteta: borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. 
• da kao skupine u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti navodi djecu i mladi, starije osobe i umirovljenike, nezaposlene osobe te osobe s invaliditetom.

Foto: Guliver

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni u Izvješću o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2018. godini pokazuju:

• Stopa rizika od siromaštva u 2018. iznosila je 19,3 posto, dok je ta stopa određena prema 2012. godini iznosila 13,9 posto. Tako je 2018. godine 8,6 posto osoba bilo u teškoj materijalnoj deprivaciji, a 24,8 posto u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada se postotak osoba koje su u riziku od siromaštva povećava na 42,9 posto.
• Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu najviša je bila kod osoba u dobi 65 ili više godina te je iznosila 28,1 posto. U toj dobnoj skupini razlika prema spolu je najveća te su žene u većem riziku od siromaštva. Stopa kod žena iznosila je 31,3 posto, a u muškaraca 23,5 posto. 
• Od siromaštva su najsigurniji bili oni u dobi od 25 do 54 godine, čija je stopa rizika iznosila 14,3 posto, a sličan postotak je i za oba spola te dobi. 
• Nezaposlene osobe su bile u najvećem riziku od siromaštva, čak 47,6 posto, a stopa rizika najmanja je bila za zaposlene, 4,6 posto. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 29.820 kuna na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 62.622 kune.
• Čak 17,5 posto osoba bilo je u kućanstvima koja su kasnila s plaćanjem računa za režije zbog financijskih poteškoća, njih 10,1 posto svaki drugi dan si nije mogao priuštiti obrok koji uključuje meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent, a 7,7 posto si nije moglo priuštiti primjereno grijanje u najhladnijim mjesecima. 
• Najmanji postotak osoba, 0,6 posto, živjelo je u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem, 40,4 posto s malim teškoćama, njih 28,6 posto kraj s krajem je teško spajalo, a vrlo teško njih 14,1 posto.

821 milijuna ljudi zaspi gladno

Problem siromaštva još je izraženiji u zemljama Trećeg svijeta, gdje Svjetski program za hranu ulaže velike napore u postizanje jednog od svojih glavnih ciljeva - suzbijanja gladi u svijetu do 2030. godine. Prema podacima Svjetskog programa za hranu, 821 milijun ljudi svaku noć zaspi gladno.

Foto: Guliver

Opasnosti neadekvatne prehrane za dječji razvoj

UNICEF-ov Izvještaj o stanju djece u svijetu ove je godine fokusiran na prehranu djece te upozorava na:

• Siromaštvo, urbanizacija, klimatske promjene i loš izbor hrane uzrokuju štetne prehrambene navike ne samo odraslih, već i djece.
• Najmanje jedno od troje djece mlađe od 5 godina, odnosno više od 200 milijuna djece diljem svijeta, ili je pothranjeno ili pati od prekomjerne težine, a gotovo dvoje od troje djece između 6 mjeseci i 2 godine ne konzumira hranu koja podržava optimalan rast i razvoj njihova mozga i tijela.
• Opasnost je od loše prehrane trostruka: pothranjenost, latentna glad uzrokovana nedostatkom osnovnih hranjivih sastojaka i prekomjerna težinu među djecom mlađom od pet godina. Ti čimbenici uzrokuju poražavajuće rezultate pa 149 milijuna djece zaostaje u fizičkom razvoju ili je preniskog rasta za svoju dob, 50 milijuna djece je pothranjeno ili premršavo za svoju visinu, 340 milijuna djece pati od nedostatka osnovnih vitamina i hranjivih tvari kao što su vitamin A i željezo, a 40 milijuna djece ima prekomjernu težinu ili je pretilo.
• U svim državama EU-a 20 posto djece u dobi od 5 do 19 godina pati od viška kilograma, a Hrvatska je u sredini ovog poretka, na 21. mjestu, s 28 posto djece i adolescenata koji imaju višak kilograma. Pritom u tom segmentu bilježi porast od 160 posto od 1990. do 2016. godine.
• U najsiromašnijim kućanstvima samo jedno od petero djece u dobi od šest mjeseci do dvije godine jede dovoljno raznoliku prehranu neophodnu za zdravi rast.
• Klimatske katastrofe uzrokuju teške krize s hranom pa tako, primjerice, suša uzrokuje 80 posto štete i gubitaka u poljoprivredi i na taj način drastično utječe na hranu koja je dostupna djeci i obiteljima, kao i na kvalitetu i cijenu te hrane.

Od 15. listopada do 15. studenog, od svake transakcije provedene Maestro® ili Mastercard® karticama u Konzumovim prodavaonicama diljem Hrvatske, dio sredstava odvajat će se za donaciju potrebitoj djeci u Hrvatskoj i Ruandi. Prikupljeni iznos će se u jednakom omjeru donirati Udruženju Djeca prva za pružanje pomoći socijalno ugroženim obiteljima u Hrvatskoj s djecom predškolske i školske dobi te UN-ovom Svjetskom programu za hranu (World Food Programme) u svrhu osiguravanja školskih obroka u Ruandi.

„Zahvaljujući donaciji Konzuma i Mastercarda siromašnim obiteljima s predškolskom i školskom djecom moći ćemo zadovoljiti njihove najosnovnije životne potrebe. Doniranim sredstvima roditelji će moći kupiti neophodnu hranu i higijenske potrepštine, što im njihova redovna primanja nažalost ne omogućavaju, te na taj način svojoj djeci osigurati minimalne uvjete za zdrav rast i razvoj. Ovim putem zahvaljujemo Konzumu i Mastercardu što su prepoznali potrebe socijalno ugroženih obitelji u Hrvatskoj te ovom donacijom odlučili pomoći najpotrebitijim članovima našeg društva“, poručila je Sonja Vukadinović iz Udruženja Djeca prva.