Već dugo se upozorava na opasnosti društvenih mreža za razvoj tinejdžerskog mozga. Uglavnom to čine stručnjaci, ali čini se da su i sami tinejdžeri svjesni tog.
Ima li itko tko smatra da su društvene mreže korisne i dobre za tinejdžere? Teško da postoji neki konkretan broj ljudi koji to vjeruju. Stručnjaci već odavno upozoravaju na to, neke države zabranjuju mobitele u školama upravo zbog tog, a trudi se i zabraniti društvene mreže mlađima od 13 ili barem 16 – što je uglavnom i na snazi, ali se ne poštuje.
Pored svega toga, čini nam se da sami tinejdžeri, koji su najviše „oštećeni“ ovim, ne brinu oko tog niti najmanje. No, izgleda da nismo u pravu što se tog tiče. Izgleda da tinejdžeri nisu tako nekritični prema društvenim mrežama.
Prema jednom, manjem, istraživanju, sve veći broj tinejdžera vjeruje da društvene mreže negativno utječu na mentalno zdravlje njihove generacije. Istraživanje je proveo Istraživački centar Pew, a gotovo polovica ispitanih tinejdžera (njih 48%) rekla je da društvene mreže uglavnom negativno utječu na mentalno zdravlje njihovih vršnjaka. Prije tri godine, 2022., provedeno je isto istraživanje, a tada je tako mislilo 32% ispitanika.
Ipak – uvijek mora postojati neko ipak ili ali – istraživanje je također pokazalo da samo 14% ispitanika smatra da su osobno pogođeni. Dakle – društvene mreže utječu loše na vršnjake, ali ne i na njih.
Anketa je otkrila da tinejdžeri imaju donekle oprečna mišljenja o društvenim mrežama. Dok je otprilike polovica rekla da stranice negativno utječu na mentalno zdravlje, 34% izjavilo je da barem ponekad dobivaju informacije o mentalnom zdravlju na društvenim mrežama. I dok je 45% tinejdžera reklo da provode previše vremena na društvenim mrežama, 74% je reklo da im te platforme pomažu da ostanu povezani s prijateljima.
Prijateljstva su, odnosno povezanost s prijateljima, jedina je kategorija u kojoj je većina tinejdžera rekla da im društvene mreže pomažu, a ne štete ili nemaju nikakav utjecaj. Većina tinejdžera također je izjavila da im društvene mreže štete što se tiče sna i produktivnosti. Da, znamo, to je ono što im neprestano govorimo – da ne nose telefon sa sobom u sobu na spavanje.
Čini se da spol također utječe na iskustvo i stavove tinejdžera na društvenim mrežama, pri čemu su tinejdžerice u većoj mjeri od dječaka izjavile da društvene mreže štete njihovom mentalnom zdravlju (25% naspram 14%), samopouzdanju (20% naspram 10%) i snu (50% naspram 40%).
„Ljudi koje vide na društvenim mrežama navode ih da misle da moraju izgledati i biti poput njih ili ih neće voljeti“, napisala je jedna tinejdžerica koja je sudjelovala u anketi.
S druge strane, očekivano, roditelji su bili ujedinjeni u svom negativnom stavu prema društvenim mrežama. Društvene mreže bile su glavni razlog koji su roditelji naveli za pogoršanje mentalnog zdravlja tinejdžera. Od roditelja koji su izjavili da su barem donekle zabrinuti za mentalno zdravlje tinejdžera, 44% ih je reklo da su društveni mediji glavni uzrok, a zatim tehnologija općenito s 14%.
„Žive u lažnom svijetu društvenih medija koji ih ograničava kao ljudska bića, udaljavajući ih od obitelji“, napisala je jedna majka u studiji.
Dok otvoreni razgovori o mentalnom zdravlju mogu pomoći premostiti taj jaz između roditelja i djece, također mogu pomoći tinejdžerima koji se bore s problemima da se ne osjećaju odbačeno. Međutim, istraživanje je pokazalo da se tinejdžeri mnogo rjeđe osjećaju ugodno razgovarajući o toj temi općenito (80% naspram 52%).
„Prekomjerna upotreba društvenih medija u našem društvu čini se glavnim uzrokom depresije među onima u mojoj dobnoj skupini“, napisao je jedan tinejdžer u anketi. „Čini se da ljudi dopuštaju da na njih utječu mišljenja ljudi koje ne poznaju, a to uništava njihovo raspoloženje.“
Mudro, samo to treba i shvatiti i primijeniti. A to je već nešto teže…
