Imaš osjećaj da ti dan prolazi u stalnom multitaskingu, notifikacijama i “brzim” obavezama koje nikad ne završavaju? Stručnjaci upozoravaju na fenomen “raspršenog vremena” zbog kojeg mnogi roditelji imaju osjećaj da su stalno zauzeti, ali rijetko istinski prisutni.
Ako imaš osjećaj da ti dan neprestano prekidaju notifikacije, mailovi, poruke i sitne obaveze koje “samo treba brzo riješiti”, nisi jedina. Mnogi roditelji danas imaju osjećaj da su stalno “uključeni”, čak i kada bi se trebali odmarati ili provoditi vrijeme s djecom. Stručnjaci taj fenomen nazivaju “raspršeno vrijeme”, osjećajem da je naše vrijeme podijeljeno na stotine sitnih komadića zbog kojih nikada nismo potpuno prisutni.
Pojam “time confetti”, koji bismo mogli prevesti kao “raspršeno vrijeme”, popularizirala je Brigid Schulte, autorica knjige “Over Work: Transforming the Daily Grind in the Quest for a Better Life”, koja ga opisuje kao osjećaj da radimo “sve, odjednom, cijelo vrijeme”.
“Raspršeno vrijeme nastaje kada je naše vrijeme razlomljeno na male, isprekidane dijelove, najčešće zbog tehnologije. Primjerice, odgovaraš na mailove dok slažeš kocke s djetetom, skrolaš Instagram dok kuhaš večeru ili šalješ ‘brze’ poruke dok čitaš priču za laku noć”, objašnjava Alicia Brown, terapeutkinja i osnivačica platforme Mom-ing with Intent.
Roditeljima se često čini da tako uspješno multitaskaju i obavljaju više stvari odjednom, no Brown upozorava da je zapravo riječ o nizu mikroprekida koji oduzimaju osjećaj prisutnosti u vlastitom životu.
“Obožavam ovaj izraz jer savršeno opisuje ono što svakodnevno viđam kod roditelja u svojoj praksi”, kaže Brown.
Zašto su roditelji posebno osjetljivi na “raspršeno vrijeme”?
Roditelji su posebno podložni ovom fenomenu jer roditeljstvo praktički nikada ne staje. Osim fizičkih obaveza, tu je i konstantan mentalni popis stvari koje treba napraviti: školski mailovi, obiteljske obaveze, kućanski poslovi, podsjetnici i organizacija svakodnevice.
“Raspršeno vrijeme znači da se probudiš i pustiš da dan upravlja tobom, umjesto obrnuto”, objašnjava Jenn Brown, life coach za roditelje i tinejdžere.
“Na papiru možda izgleda kao da postoje slobodni trenuci tijekom dana, ali oni su stalno ispunjeni sitnim ‘požarima’ koje treba gasiti: odgovoriti na mail, poslati uplatu za školski izlet, učitati dokument na školski portal ili provjeriti podsjetnik prije nego što se nešto zaboravi.”
Jenn Brown upozorava da je ovakav način funkcioniranja gotovo siguran put prema burnoutu.
Zašto “raspršeno vrijeme” može biti problem?
Iako ga nije moguće potpuno izbjeći, stručnjaci smatraju da bi roditelji trebali pokušati smanjiti količinu “raspršenog vremena” u svakodnevici jer ono može negativno utjecati na mentalno zdravlje, fizičko zdravlje, ali i odnos s djecom.
“Izbjegavanje raspršenog vremena nije samo dobra ideja, ono je nužno za mentalno zdravlje”, kaže Brown.
Kada je vrijeme stalno isprekidano sitnim zadacima, živčani sustav ostaje u stanju stalne pripravnosti i nema priliku oporaviti se.
“Roditelji završavaju u začaranom krugu stresa u kojem sve djeluje hitno, a ništa više nema pravi smisao”, upozorava.
Burnout, umor i emocionalna iscrpljenost
Posljedice se ne odražavaju samo na psihu.
“Viđam iscrpljene roditelje koji pokazuju znakove burnouta, problema sa spavanjem i emocionalne preopterećenosti”, kaže Alicia Brown.
Burnout je poseban oblik iscrpljenosti koji nastaje kada smo stalno “uključeni” i nikada zapravo nemamo pravi odmor. Može uključivati probleme s koncentracijom, emocionalnu otupljenost, bolove u tijelu, pa čak i probavne tegobe.
Djeca osjećaju kada su roditelji ‘napola prisutni’
Stručnjaci upozoravaju da “raspršeno vrijeme” može negativno utjecati i na odnos roditelja i djece.
“Kada nam je vrijeme stalno raspršeno, odnos s djecom postaje ono što nazivam ‘napola prisutnim trenucima’. Fizički ste tamo, ali vam je um negdje drugdje”, objašnjava Alicia Brown.
S vremenom djeca mogu početi osjećati da se natječu za roditeljsku pažnju s mobitelom, mailovima ili obavezama.
“Djeca mogu početi preispitivati koliko su zapravo važna roditeljima”, dodaje Brown.
Dugoročno, manjak pažnje i povezanosti može narušiti osjećaj sigurnosti i povjerenja u odnosu roditelja i djece.
Kako smanjiti “raspršeno vrijeme”?
Iako svakodnevni život roditelja često djeluje kaotično, stručnjaci kažu da postoje načini kako smanjiti osjećaj konstantne rastrganosti.
Grupiranje sitnih zadataka
Stručnjakinja za produktivnost Megan Sumrell savjetuje da roditelji unaprijed odrede dijelove dana za odgovaranje na poruke, mailove i administrativne sitnice.
“Umjesto da odgovarate na školski mail čim stigne notifikacija, bolje je odrediti vrijeme tijekom dana kada ćete riješiti sve te male zadatke odjednom”, savjetuje.
Tehnologija može pomagati, a ne odmagati
Alicia Brown preporučuje korištenje opcija poput “Do Not Disturb” načina rada ili aplikacija koje tijekom obiteljskog vremena blokiraju društvene mreže i nepotrebne notifikacije.
Nije potrebno biti produktivan svake minute
Ako roditelji žele biti prisutniji u vlastitom životu, važno je prihvatiti da ne moraju svaku slobodnu minutu iskoristiti za još jedan zadatak.
“Povezivanje s djecom i odmor jednako su važni kao i bilo koja stavka na popisu obaveza”, kaže Sumrell.
Važno je planirati i odmor
Stručnjaci upozoravaju da roditelji često organiziraju sve osim vlastitog odmora.
“Lako je reći ‘da’ još jednoj obavezi ako na kalendaru postoji slobodan termin, ali možda tih nekoliko sati između utakmice i obiteljskog ručka zapravo treba iskoristiti za odmor”, objašnjava Sumrell.
Ponekad je važno ne raditi ništa
Mnogi roditelji toliko su navikli biti stalno produktivni da osjećaju krivnju kada miruju. No stručnjaci upozoravaju da su upravo odmor i opuštanje ključni za mentalno zdravlje.
“Mozgu treba trenutak za resetiranje i to nije lijenost”, kaže Sumrell, prenosi Parents.
