Nika je progovorila čak i prije vršnjaka i nema problema s miješanjem hrvatskog i talijanskog. Logopedica objašnjava da je važno uvijek se djetetu obraćati na istom jeziku, što Nikina mama Viktorija i radi
Nika D'Aversa ima dvije godine i šest mjeseci i rođena je i živi u Italiji. 32-godišnja mama Viktorija Jandrečić je iz Samobora, a supruga Danila D'Aversa (33) upoznala je na jednom dalmatinskom otočiću. Viktorija je tada studirala talijanski pa jezik nije bio problem. Kao što ni maloj Niki neće biti kad naraste. Ni talijanski ni hrvatski.
Bebama u dvojezičnom okruženju brže se razvija mozak
"Od Nikinog rođenja govorim joj isključivo na hrvatskom jeziku, a tata na talijanskom. I kad sam sama s njom i kad smo u društvu, obraćam joj se na hrvatskom, a ona mi na hrvatskom i odgovara", kaže mlada mama opisujući da Nika čak kad nešto njoj kaže na hrvatskom, a tata je s njima, odmah njemu prevodi na talijanski i obrnuto.
Od rođenja se u mozgu formira shema jezika
Logopedica Sonja Oković objašnjava da se od rođenja kod djeteta u mozgu formira shema određenog jezika koja uključuje
Kada je krajnje vrijeme za prve prave riječi?
Viktorija kaže da je zanimljivo što Nika već jako dobro koristi padeže u hrvatskom jeziku, kojih u talijanskom nema. "Rekla bih da se podjednako koristi i jednim i drugim jezikom, samo što na hrvatskom pjeva i pjesmice koje ju je učila njezina teta. Smatram da bi bila velika šteta da ju nisam izlagala hrvatskom jeziku od rođenja ili da sam miješala jedan i drugi jezik u interakciji s njom", dodaje.
'Za mene je dvojezičnost pozitivna stvar'
Prvih šest godina života presudni su za razvoj govora i jezika i već početkom sedme godine mozak teže usvaja jezik. "Učenje stranog jezika u predškolskoj dobi (između 3. i 7. godine) može poslužiti kao dodatno sredstvo poticanja razvoja, odnosno promišljenog obogaćivanja djeteta. Poznavanje jednog ili više stranih jezika kasnije u životu, dat će mu ogromnu prednost", mišljenje je logopedice Oković s kojom se slaže i Viktorija koja na dvojezičnost gleda kao pozitivnu stvar: na taj način povezana sa svojim hrvatskim korijenima i poznavanje jezika može joj biti samo prednost u životu.
"Nije počela govoriti ništa kasnije od ostale djece koja se koriste jednim jezikom, čak se dogodilo da je progovorila ranije od neke djece. Hrvatski priča sa mnom, s hrvatskom bakom, djedom, tetom i mojim hrvatskim prijateljima i rodbinom, a s talijanskom rodbinom i prijateljima koristi talijanski. Bilo je i par smiješnih situacija. Najčešće nam se dogodi da nas čudno gledaju kada mi Nika govori nešto o nekoj "teti" koju je upravo vidjela, a teta (tal. tetta) na talijanskom znači cica", smije se mama.
Ponekad postoji opasnost od pojave mucanja
Bilo je, a i uvijek će biti, i raznoraznih situacija s ljudima koji ne poznaju prednosti dvojezičnosti, pa komentiraju "jadno dijete, pa naporno joj je malo govoriti jedan jezik, malo drugi“ i "joj, sigurno je sva zbunjena".
Vodič kroz razvoj govora od rođenja do početka škole
"Kod djece s predispozicijom prema govorno-jezičnim teškoćama, treba pričekati s uvođenjem drugog jezika do navršene treće godine života. Također, kod takve djece teško će biti istodobno formirati dvije jezične sheme, a postoji i opasnost od pojave mucanja", upozorava logopedica Sonja Oković.
To kod male Nike nije slučaj: ako želi nešto reći na talijanskom ili joj se netko na talijanskom obrati, ona koristi talijanski, bez ikakvog problema ili zabune. Ista stvar je i s hrvatskim. Tko zna koji jezik je sljedeći...
