Koja su komplicirana, a koja nekomplicirana krvarenja i kako pratiti stanje i razvoj neurorizične bebe, objašnjava neuropedijatrica Romana Gjerja Juraški
Išli smo s djetetom starim 5 tjedana na ultrazvuk mozga. Nalaz je sljedeći: stanje nakon intrakranijskog krvarenja lijevo 2-3 stupanj, desno 2 stupanj. Preporučene su nam vježbe kod fizijatra i redovite kontrole ultrazvuka. Možete li mi odgovoriti imam li razloga za brigu?
Intrakranijska krvarenja (krvarenja u tkiva ispod lubanje) nisu rijetka u novorođenačkoj dobi, a neurološki razvoj djeteta ovisi o vremenu nastanka oštećenja, mjestu i opsežnosti oštećenja. Najčešći uzrok oštećenja mozga novorođenčadi su intrakranijalna krvarenja i hipoksično-ishemične ozljede (zbog neadekvatne opskrbe kisikom). Niste naveli s koliko tjedana trudnoće se vaše dijete rodilo, s obzirom da promjene na UZV ovise o gestacijskoj dobi djeteta. Intracerebralna krvarenja su krvarenja moždana tkiva, uzrokovana hipoksijom (nedostatkom kisika) ili traumom. Idealna metoda za dijagnostiku ovog tipa krvarenja je ultrazvuk, kojim se ove promjene mogu otkriti s točnošću od 95%.
Krvarenje I. stupnja je lokalizirano na tzv. germinativni matriks, najčešće mjesto gdje se krvarenje u mozgu javlja. Kod krvarenja II. stupnja krvarenje prodire u moždane komore, ali ih ne širi. Krvarenja I. i II. stupnja se nazivaju nekompliciranim krvarenjima. Krvarenje trećeg stupnja nastaje ako krv prodre u moždane komore uzrokujući njihovo širenje. Četvrti stupanj nastaje prodorom krvi iz moždane komore u moždano tkivo. Krvarenja III. i IV. stupnja su takozvana komplicirana krvarenja, jer dovode do strukturnih promjena moždanog tkiva.
Pet obaveznih pregleda kod pedijatra
Predlažem vam svakako daljnje praćenje putem UZV mozga, jer je djecu s moždanim krvarenjima nužno pratiti tijekom razvoja da bismo mogli procijeniti težinu njihovog neurološkog odstupanja i kasniji razvoj. Fizijatar može preporučiti specifičnu razvojnu gimnastiku tek nakon detaljnog uvida u status djeteta, anamnezu i nalaze. Često se takva djeca prate i procjenjuju timski (fizijatar, neuropedijatar, defektolog, psiholog, EEG, UZV mozga).
Činjenica je da ne možemo nikada sa sigurnošću reći niti koje će zdravo dijete spontano dostići idealni razvoj, a koje neće, pa je djetetu s neurorizicima (prijevremeni porod, rizična trudnoća, otežan porod, promjene na UZV mozga…) potrebno pravovremeno uključivanje u rehabilitaciju čim se postavi UZV dijagnoza ili dijagnoza tzv. distonog sindroma ili neurorizičnosti, čak i kada se riječ o manjim odstupanjima. Rehabilitacijom možemo znatno uvećati šanse da dijete u konačnici bude zdravo, odnosno rezultati su bolji što je rehabilitacija ranije započela.
'Sama sam otkrila da moj sin ima poremećaj u motoričkom razvoju'
