Zašto je za bebe važan dnevni san i koji je najbolji raspored spavanja prije i poslije podne, objašnjava savjetnica za njegu djece Gina Ford u svojoj knjizi 'Sretna beba' u izdanju Znanja
Dolazak novorođenčeta u vaš dom može biti uznemirujuć. Priče o besanim noćima, neutješnom plakanju i hranjenju na zahtjev mogu ispuniti svakog ponosnog roditelja strahom od toga što ga sve čeka. Vodič 'Sretna beba' donosi praktične savjete Gine Ford, poznate stručnjakinje za njegu djece u Velikoj Britaniji, a uključuje i iskustva roditelja koji su prihvatili njezine savjete, prije svega detaljno razrađen raspored spavanja, hranjenja i aktivnosti. Autorica kaže da će, jednom kad uspostavite njezin raspored, vaša beba biti redovno i zdravo hranjena na prsima ili s bočicom, pošteđena kolika te imati miran san tijekom cijele noći od najranije dobi.
Dobitnici knjige
Kakav raspored spavanja, hranjenja, izlazaka i igre ima vaša beba i kako to odgovara vama kao roditeljima? Pet odgovora koje ste nam ostavili u raspravi ispod članka od četvrtka, 21. studenog do srijede, 27. studenog u 11 sati, nagradili smo primjerkom knjige 'Sretna beba', koju je objavila nakladnička kuća Znanje.
U nagradnoj igri mogu sudjelovati samo registrirani korisnici Klokanice, pa ako još niste, registrirajte se! Knjigu su osvojili Bebolinjo, zhorv, khaleesi, anguis222 i Mamica, a bit će obaviješteni i mailom. Čestitamo!
Iz knjige 'Sretna beba' donosimo vam objašnjenje zbog čega je važan raspored dnevnog spavanja u prvoj godini života:
Raspored dnevnog spavanja u prvoj godini života
Cilj rasporeda je osigurati da se vremena hranjenja podudaraju s djetetovim dnevnim potrebama za snom. Dijete koje danju ne jede dobro neće danju dobro ni spavati; a kako biste osigurali da dobro spava noću, prijeko je potrebno napraviti raspored dnevnih spavanja. Posljedica previše dnevnoga sna mogu biti učestalija buđenja noću. Posljedica premalo dnevnoga sna pak može biti preumorno, razdražljivo dijete koje sâmo ne može zaspati, pa zaspi tek kada ga posve svlada iscrpljenost.
Kada je riječ o pridržavanju rasporeda, važno je imati na umu da su to naputci koji bi vam trebali pomoći odlučiti koliko dugo dijete može ostati budno prije nego što opet treba spavati. U njima naglašavam da prvih dana većina novorođenčadi zadovoljno može ostati budna do dva sata prije nego što treba ponovno spavati. Ne kažem da mora ostati budna puna dva sata, nego da je važno da ne ostane budna dulje od dva sata želi li se izbjeći da postane preumorna. Prema tome, primijetite li tih prvih dana da je dijete budno samo sat ili sat i pol odjednom, ne morate se zabrinuti jer ono očito treba više sna i, kako bude raslo, bit će dulje budno.
Dakako, ako je danju budno samo jedan sat odjednom, a noću po nekoliko sati, to je nešto drugo i morat ćete se više potruditi da ga potaknete da preko dana bude dulje budno želite li izbjeći pretjerana noćna buđenja.
Važnost dnevnoga sna
Stručnjak za istraživanje sna u dojenčadi Marc Weissbluth proveo je opširna istraživanja o obrascima dnevnoga sna na više od dvije stotine djece. On kaže kako je dnevni počinak zdrava navika kojom se postavljaju temelji dobrom spavanju općenito i tumači da je to odmor od podražaja koji djetetu omogućuje da se odmori za djelovanja koja slijede. Dr. sc. Charles Schaefer, profesor psihologije na američkom sveučilištu Fairleigh Dickinson u Teanecku, New Jersey, podupire tu tvrdnju i kaže: "Dnevni počinci uređuju dan, oblikuju i djetetovo i majčino raspoloženje te su jedina prilika za majku da se opusti ili nešto obavi!"
Nekoliko vodećih stručnjaka za njegu djece slaže se da je dnevni san nuždan za razvoj djetetova mozga. Dr. sc. John Herman, stručnjak za istraživanje sna u dojenčadi i izvanredni profesor psihologije i psihijatrije na Teksaškom sveučilištu, kaže: "Pogrešno je produljiti neku radnju nauštrb sna. Roditelji dolaze na red poslije spavanja i jela!". Ja se s tim posve slažem. U dobi od 3 do 4 mjeseca većina dojenčadi može prospavati 12 sati noću (s obrokom u 22 sata), uz uvjet da danju ne spava dulje od tri do tri i pol sata u dva do tri navrata. Želite li da vaše spava od 19 sati ili 19.30 do 7 sati ili 7.30, vrlo je važno rasporediti dnevna spavanja tako da najdulji počinak bude u podne, a dva kraća prije i poslije podne. Iako u početku može biti zgodno pustiti ga da spava dulje prijepodne, a poslijepodne kraće, to može stvarati poteškoće kada postane veće.
Kada dijete prirodno smanji količinu dnevnoga sna, najvjerojatnije će smanjiti poslijepodnevno spavanje. Tada će najdulji dnevni počinak biti jutarnji. Do kasnoga će poslijepodneva već biti toliko iscrpljeno da će morati ići na spavanje u 18.30. Dogodi li se to, ujutro bi se moglo probuditi u 6 sati. Uspije li pak odrijemati kasno poslijepodne, možda neće moći zaspati u 19 sati ili 19.30.
Pročitajte i druge članke u specijalu "Vodič za neispavane roditelje"!
