Vjerovali ili ne, godišnje doba u kojem je vaša beba rođena može utjecati na ponašanje, spavanje pa čak i na visinu i težinu
Nitko u potpunosti nije siguran zašto i kako točno godišnje doba u kojem su bebe rođene utječe na njih, ali nije zbog astrologije. No istina je da se u raznim sezonama trudnice drugačije hrane. Prehrana utječe na količinu i vrstu hranjivih tvari koje beba dobiva još u maternici. Razina vitamina D također igra ulogu. Razina u našem tijelu ovisi o godišnjem dobu, što jedemo i koliko smo izloženi sunčevim zrakama, a smatra se da on igra važnu ulogu u razvoju imunološkog sustava i pravilnog razvoja kostiju. Sezonske promjene temperature i izlaganje zimskim virusima imaju ulogu u razlikama između beba rođenih u proljeće, ljeto, jesen ili zimu.
Teško je sa sigurnošću reći utječe li vrijeme kad smo rođeni na naše zdravlje. Ipak, istraživanja pokazuju da će djeca rođena od lipnja do listopada vjerojatno biti malo jača i imati jače kosti od djece rođene zimi. Istraživači su mjerili i razine vitamina D kod žena u 37. tjednu trudnoće i zaključili da je vitamin D u krvi viši kod trudnica koje su se izlagale suncu. Njihove bebe bile su u prosjeku više za pola centimetra od djece rođene u najmračnijim mjesecima.
Astma češća kod jesenskih beba
Bebe rođene u jesen i zimu u većoj su opasnosti da razviju alergije na hranu, vjerojatno baš zbog izloženosti tom važnom vitaminu dok su još u trbuhu. Astma je također češća kod jesenske djece. Tijekom zime, više ostajemo kod kuće sa zatvorenim prozorima i upaljenim grijanjem tako da je jedan od razloga za češću pojavu astme, veća izloženost alergenima, poput grinja, u prvim mjesecima života.
Što se tiče vida, situacija je suprotna. Bebe rođene u ljetnim mjesecima češće su kratkovidne. Objašnjenje leži u većoj izloženosti prirodnoj svjetlosti i sunčevim zrakama u trbuhu i prvih par mjeseci. Kad je beba još u maternici, ona vidi svijetlo kao ružičasti sjaj kroz trbuh. Već u 26. tjednu trudnoće, bebine oči se otvaraju i ona počinje vidjeti. Djeca rođena u proljeće i ljeto više i naginju takozvanoj "sezonskoj depresiji".
Kako godišnje doba utječe na mame?
S obzirom na vremenske prilike, lakše je imati proljetnu ili ljetnu bebu. Lakše je nositi se s novonastalom situacijom u tim prvim mjesecima: duge šetnje s kolicima, sjedenje u parku ili na terasi, oslobađa vas osjećaja da ste "zatvoreni" unutar četiri zida s malom bebom, što se tijekom zime događa jer ne možete van. Lakše je upoznati druge mame i družiti se kad je vani toplo i sunčano. Kad dijete odraste, lakše je organizirate rođendansku zabavu tijekom toplijih mjeseci. Velika je prednost kad možete zabaviti "horde" male djece u parkiću, na livadi ili čak i na plaži.
Odvikavanje od pelena također ide na ruku mamama ljetnih beba. Većina mališana je spremna ići na "tutu" od druge godine. Kad može trčati okolo gol ili samo u gaćicama, lakše je rješavati normalne svakodnevne "nesreće". No, nemojte vršiti pritisak na dijete. Ako nije spremno, pustite ga neka to još jedno ljeto trči okolo s pelenom.
Koje bebe spavaju bolje: ljetne ili zimske?
Utječe li godišnje doba u kojem su bebe rođene na spavanje? Nekoliko istraživanja pokazalo je da utječe, ali ne kod malih beba. Ako imate tinejdžera koji je rođen u toplim mjesecima vjerojatno je da će ostajati duže budan. Proljetna djeca ulaze u dubok san kasnije u noći dok oni rođeni u jesen sami se sklupčaju i pokriju dekicom puno ranije. Jedan od mogućih razloga za takve razlike je naš unutarnji sat (cirkadijurni ritam koji utječe na budnost i spavanje, metabolizam, temperaturu tijela pod utjecajem je unutarnjeg biološkog sata), predodređen je također koliko je dijete izloženo suncu prije rođenja.
Bebe rođene u proljeće, a pogotovo bebe rođene u ljeto, primaju najviše količina sunčevih zraka i zbog toga se teže umaraju, imaju više energije i ostaju budne do kasno. Ali, nema veze. Ionako su ljetni dani duži i možete ih provoditi u šetnjama.
Važnost vitamina D kod dojenčadi
Vitamin D važan je za zdravlje kostiju i zuba jer pomaže kod apsorpcije kalcija i fosfata u tijelu. Osim što se nalazi u masnoj ribi, jajima i mesu, vitamin D prirodno se proizvodi u tijelu djelovanjem sunčeve svjetlosti na kožu. Iako razina vitamina D kod trudnica, čini se, nema prevelikog utjecaja na kvalitetu kostiju njihove djece, taj je vitamin bitan za samu dojenčad. Naime, istraživanje provedeno na Murdoch Childrens Research Institutu u Australiji pokazalo je da manjak D vitamina kod djece povećava vjerojatnost alergija na hranu. Studija je provedena nad 5276 djece stare 12 mjeseci, a rezultati su pokazali da vitamin D može biti važan zaštitni faktor za alergije na hranu u prvoj godini života. (Martina Butorac)
