S dermatovenerologom dr. Dinkom Kaliternom razgovarali smo o kremama za sunčanje, kako nas doista štite, kako ih koristiti i što paziti kod nanošenja i njihovog odabira
Prema najnovijim istraživanjima Radne skupine za okoliš u Americi, utvrđeno je da skoro više od 50 posto preparata za zaštitu od sunca je opasno. Napominju se da su najviše krivi dva opasna sastojka - oksibenzon i retinil palminat. Te sastojke bi trebalo izbjegavati, a sve mora pisati na deklaraciji proizvoda.
"Definitivno, očito bi trebalo puno više sastojaka izbjegavati, a ne samo ta dva sastojka, jer moramo znati da, kada se nanesu na kožu, upiju se u tijelo. Morali bi koristiti stvari neopasne za zdravlje. Upravo zbog toga svjetujem ljudima da se ne mažu cijeli, već da namažu samo one dijelove koji su izloženi suncu, a kako bi to umanjili da koriste zaštitnu odjeću jer se tako puno temeljitije štiti od sunca", kaže dermatovenerolog dr. Dinko Kaliterna.
Dodaje kako postoji posebna UV zaštitna odjeća koja gotovo 100 postotno štiti od sunca. Ovo, kaže, posebno vrijedi za malu djecu jer je velika greška kada se obilato namažu kremama za zaštitu. "To je nešto što je za mene katastrofalno", napominje ovaj stručnjak.
On smatra da bi trebalo podignuti svijest o tome da sunce nije štetno samo ljeti, već to može biti tijekom cijele godine. Na sunce su posebno osjetljive bebe.
"Nikako ne bi smjele biti na suncu iz razloga što njihova koža nije razvijena da se uopće može braniti od sunca. Drugi problem je što još uvijek mala djeca do tri, četiri godine nemaju u potpunosti razvijenu kožu, u smislu zaštitne barijere, koža je puno propusnija", objašnjava dr. Dinko Kaliterna.
Savjetuje roditeljima da na plažu s djecom idu rano ujutro ili kasno popodne. Da im stave kapu na glavu i koriste zaštitne majice. Kaže kako je važno da se kod djece koriste tzv. mineralni zaštitni faktori s cinkom i s titanom jer one nanose najmanje štete. Također, važno je koristiti kreme sa što većim zaštitnim faktorom. Odraslima savjetuje da zaštitnu kremu nanose 15 minuta do pola sata prije izlaganja suncu.
Koliko nas krema štiti?
Koliko dugo krema štiti od sunca ovisi o visini zaštitnog faktora. Na primjer, SPF 30 označava da možete biti 30 puta više na suncu nego da se niste ničime namazali.
Ipak, dr. Dinko Kaliterna savjetuje da se ne treba strogo držati te teorije već je bolje ostaviti određeni sigurnosni razmak, odnosno razmišljati tako da će ta krema štititi sat, dva. Ali, ako se nakon nanošenja ide u more, tada je dobro nanijeti je ponovo jer voda smanjuje učinak kreme, bez obzira što piše na ambalaži.
Obzirom na tipove kože, koji zaštitni faktor odabrati? "Ja se tu ne bi obazirao na te tipove kože, gledao tablice. Savjetujem ljudima da uzmu što veći zaštitni faktor, barem od 25 do 30 pa nadalje. To je jako bitna stvar", napominje. Kaže kako je pored odabira faktora, dobro da krema sadrži antioksidanse - to su sredstva koja sprječavaju štetno djelovanje čestica slobodnih radikala. Dodaje kako je dobro tijekom cijelog ljeta uzimati antioksidanse u obliku dodataka prehrani, npr. vitamine C i E.
Upozorava kako turisti jako griješe kada dođu na more i po cijeli dan se izlažu suncu jer je tada rizik za nastanak melanoma najveći. Bolji izbor je postepeno sunčanje. Na taj način se koža priprema i za obranu od alergija na sunce. Kreme treba birati i ovisno kakva je koža, masna, suha, mješovita. U svakom slučaju treba izbjegavati teške kreme i ulja jer potiču stvaranje akni. Bolje je birati sredstva koja imaju laganu teksturu. Važne su i sunčane naočale. One sprječavaju mrštenje, a samim time i nastanak sitnih bora oko očiju te bora na čelu.
Njega nakon sunčanja
Dobro je nanositi posebna sredstva za njegu kože nakon izlaganja suncu. Važno bi bilo obratiti pažnju da imaju antioksidanse u sebi jer oni poništavaju štetno djelovanje sunca. Uz to jako pomažu i kod opekotina.
"Ako su opekotine izražene možete popiti voltaren ili andol te koristiti kreme od gaveza, narodni lijek. Ako su se razvili mjehuri, onda bi se svakako trebali javiti liječniku", napominje dr. Kaliterna.
