Na prvoj konferenciji za trudnice stručnjaci iz raznih područja pričali su o tehnikama dojenja, dojenju u javnosti, prehrani trudnica i dojilja, postporođajnoj depresiji, kako i kada se vratiti u formu nakon poroda, dohrani beba, kao i važnosti samopregleda i redovitih pregleda u ranom otkrivanju raka dojke
Biti roditelj zasigurno je najljepši, ali i najzahtjevniji zadatak na svijetu. Buduće majke, a posebno one koje će to postati prvi put, muče brojna pitanja uoči početka ovog novog životnog razdoblja. Upravo je zato u suradnji s udrugom Europa Donna Hrvatska povodom Dana zdrave dojke organizirana besplatna edukacija za trudnice i dojilje u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva.
Na konferenciji 'Zdrava mama, sretna beba' o važnim temama pričale su stručnjakinje iz različitih područja. Trudnoća je vrijeme velikih izazova za buduće majke. Posebice prvorotkinje se mogu prestrašiti od same pomisli na mogućnost da s djetetom ili njegovim razvojem nešto može krenuti u krivom smjeru. Što se sve loše može dogoditi na porođaju ili pak kako će se snaći u njezi bebe, hoće li uspješno dojiti?
Patronažna sestra, nutricionistica, kineziologinja i psihologinja
Tako je patronažna sestra Jasmina Nemec pričala o prvom kontaktu mame i bebe, važnosti kontakta 'koža na kožu', znakovima gladi kod beba, tehnikama i problemima s dojenjem, zastojnoj dojci, mastitisu te skokovima u razvoju.
"Plač je već kasni znak gladi. Potrebno je prepoznati rane znakove gladi, a koji uključuju povećanu budnost, mljackanje, sisanje, stavljanje šakica u usta i nježno glasanje ili uzdisanje", rekla je patronažna sestra te podijelila koristan trik za mame dojilje.
"Mali prst vam može pomoći kad želite odvojiti bebina usta od bradavice, a bolne i oštećene bradavica dobro je premazati majčinim mlijekom i sušiti na zraku, koristiti lanolinske kreme s A i E vitaminom, u slučaju da je došlo do gljivične infekcije obavezno je liječiti te izbjegavati pranje, kreme i losione, a kod jako bolnog dojenja rješenje je izdajanje", rekla je.
Pričala je i o količini i podjeli majčinog mlijeka po podoju. Prvi dan javlja se kolostrum od 5 do 7 ml, a potroši se 30 ml dnevno, 3. dan 22 do 27 ml. Prijelazno mlijeko javlja se 6. do 13. dan, a 10. dan potroši se 60 do 80 ml. Zrelo mlijeko nadolazi od 14. dana na dalje. Krajem prvog mjeseca do šestog mjeseca života proizvodi se 60 do 120 ml, a troši se 750 do 1050 ml dnevno.
Nutricionistica Ivona Grilec educirala je trudnice o prehrani dojilja, važnosti majčinog mlijeka za dijete i dohrani beba. Jedno od čestih pitanja novopečenih mama i dojilja je: Postoji li hrana koju bi dojilje trebale izbjegavati?
"To je uglavnom kulturološki uvjetovano. Nije potrebno izbjegavati određenu hranu ni alergene namirnice, ako su dojilja i novorođenče zdravi. Ali ako primijetite da neke namirnice uzrokuju nadimanje i smetaju vašoj bebi, onda ih možete izbjegavati, to su najčešće kelj, kupus, brokula, cvjetača, prokulice, grah, leća, kesteni... No važnije je ne konzumirati alkohol tijekom dojenja, jer se izlučuje u majčino mlijeko, koncentracija mu je vrhuncu sat vremena nakon konzumacije. Izbjegavati začinjenu hranu, sirovu hranu (tatarski biftek i sirova riba), nepasterizirano mlijeko, sireve s plemenitom plijesni te umjereno konzumirati kofein. Pušenje sasvim izbjegavati", savjetovala je nutricionistica koja je također naglasila da je majčino mlijeko najbolja hrana za bebu, ali nakon šestog mjeseca života više nije dostatna.
"Majčino mlijeko je promjenjivog sastava. Kolostrum je gusta, ljepljiva, želatinozna žuta tekućina s primarno zaštitnom ulogom, bogat imunološkim komponentama s manje masti i laktoze u odnosu na zrelo mlijeko. Prijelazno mlijeko ima više masti i ugljikohidrata i energetsku vrijednost, a manje bjelančevina i imunosnih stanica. Zrelo mlijeko sadrži više ugljikohidrata, manje bjelančevina u odnosu na kolostrum, a sastav se razlikuje i na početku i na kraju podoja. Od 4. do 6. mjeseca uvodi se dohrana, a ne postoje jedinstvene preporuke kada početi s dohranom i koju namirnicu uvesti prvu. Preporuka je započeti s lakše probavljivom hranom te slijediti nacionalne smjernice. Važno je da se namirnice uvode postupno i pojedinačno, jedna nova namirnica svaka dva do tri dana. Nove namirnice djeca najbolje prihvaćaju od 5. do 10. mjeseca i treba mu ponuditi hranu koju odbija više puta jer će to dovesti do prpeoznatljivosti okusa i u konačnici do prihvaćanja", rekla je nutricionistica.
Koji su pravilni položaji prilikom dojenja, što je dijastaza trbušnih mišića i kako provjeriti imate li je te kako i kada se vratiti u formu nakon poroda objasnila je kineziologinja Lana Novota.
"Kad se govori o fizičkoj aktivnosti nakon poroda, pokušajte ustati nekoliko sati nakon porođaja. Prva dva, tri dana dojite isključivo na boku, a izbjegavajte sjedenje u turskom sjedu barem prva dva tjedna nakon poroda. Dobro je u ležećem položaju u krevetu raditi vježbe cirkulacije, pomicati noge i stopala kružnim pokretima", rekla je kineziologinja čije savjete i video vježbe možete pronaći na Instagramu i Youtube kanalu Habitus by Lana.
Psihologinja Maja Vučić pričala je o postporođajnoj depresiji, utjecaju dojenja na psihičko zdravlje majke i dojenju u javnosti.
"Ako ste ikada prije trudnoće imali period od dva tjedna ili dulje kad ste se osjećali potišteno ili depresivno. Ako jeste, je li to depresivno raspoloženje utjecalo na vašu sposobnost obavljanja zadataka ili na vaše odnose s obitelji i/ili prijateljima te jeste li zbog toga potražili pomoć, onda ste kandidat za razvoj postporođajne depresije", rekla je psihologinja koja je također podijelila i svoje iskustvo s dojenjem svoje kćeri Gite.
"Nakon početnih problema s dojenjem, mastitisom za koji su me u bolnici okrivili da sam pogrešno stavljala bebu na dojku, jedan liječnik ipak je otkrio da su mi u jednoj dojci sasvim začepljeni mliječni kanalići. Na kraju sam godinu i pol dojila samo na jednu dojku iako mi je okolina savjetovala da prekinem dojenje", rekla je.
Rak dojke u trudnoći - rijedak, ali otkriva se relativno kasno
Na samom kraju stručnog dijela programa trudnicama se obratila predsjednica Europa Donna Hrvatske doc. dr. sc. Vesna Ramljak koja je ukazala na važnost samopregleda i redovitih liječničkih pregleda u ranom otkrivanju raka dojke kod žena svih životnih dobi.
"Iako je listopad mjesec u kojem se najviše govori o raku dojke, o ovoj temi treba govoriti tijekom cijele godine. Samopregled dojki treba početi već od 20. godine, a svaka žena najbolje poznaje svoje tijelo. Na Internetu postoje videi u kojima je objašnjeno kako se izvodi, a najbolje ga je raditi na početku ciklusa, kod tuširanja i pratiti svaku promjenu", rekla je doc. Vesna Ramljak te objasnila da prije 38. godine mamografija nije potrebna, ultrazvuk je dovoljan. Naglasila je i važnost samopregleda dojki tijekom trudnoće jer mnogi ne znaju da postoji rak dojke koji se pojavljuje u trudnoći (Pregnancy Associated Breast Cancer) ili u prvoj godini nakon poroda. Ovo je rijedak, ali značajan problem diljem svijeta jer se otkrije relativno kasno. Ovaj karcinom prvi je po učestalosti u trudnoći, a tipičan simptom je bolni čvor koji žena sama napipa (otečene i tvrde dojke).
"Trudnice bi trebale pratiti svoje dojke tijekom cijele trudnoće i dojenja, jednom mjesečno, jer svaka žena najbolje poznaje svoje tijelo i prepoznat će promjene prije nego liječnik", rekla je.
Konferencija je ponudila odgovore na niz pitanja, a sve s ciljem da trudnice budu bezbrižne, sretne i zadovoljne!
