Prve glasine o trudnoći započele su prošli mjesec kada je pjevačica na Twitteru objavila da odgađa svjetsku turneju
Poznata svjetska pjevačica Janet Jackson očekuje svoje prvo dijete u 50. godini. Prve glasine o trudnoći započele su prošli mjesec kada je pjevačica na Twitteru objavila da odgađa svjetsku turneju "Unbreakable".
"Jako je bitno da vi prvi saznate. Moj suprug i ja planiramo obitelj pa moram odgoditi turneju. Moram se odmarati prema preporuci doktora. Nisam zaboravila na vas, nastavit ću turneju čim bude moguće." objavila je Janet Jackson na Twitteru.
Jackson se tajno udala za milijunaša Wissama Al Mana 2012. godine, a vjenčanje su potvrdili tek 2013.
Trudnoća u kasnijoj životnoj dobi
Majčinstvo je za mnoge žene jedno od iskustava koje žele imati u životu. Iako su razlozi zbog kojih se žene odlučuju biti majke različiti, mnoge žene danas se odlučuju biti majke u sve kasnijoj životnoj dobi.
Janet Jackson je samo jedna od poznatih ličnosti koja očekuje prvo dijete u kasnijim godinama. Mnoge poznate ličnosti iz svijeta filma i glazbe kao što su Nicole Kidman, Salma Hayek, Juliane Moore, Brooke Shields i Halle Berry rodile su nakon četrdesete, a neke od njih i u kasnim 40-ima, međutim kasne trudnoće doista donose veći rizik za spontani pobačaj i veći zdravstveni rizik za majku i dijete.
9 najvećih rizika kasne trudnoće
Ginekolozi tvrde da u dvadesetima žene imaju 50 posto da zatrudne, u tridesetima samo 20 posto, dok u četrdesetima imaju samo pet posto šanse da zatrudne prirodnim putem!
Je li lakše zatrudnjeti u dvadesetima, tridesetima ili četrdesetima?
Žene se rađaju s oko dva do tri milijuna jajnih stanica u svakom jajniku, već do puberteta izgube oko 300 000, što je još velik broj preostalih, ali dok navrše 30 godina, izgube 88 posto od ukupnog broja jajnih stanica. Do četrdesete odumre 97 posto jajnih stanica, ali čak i s ovim preostalim jajnim stanicama, teže je ostvariti trudnoću. Tada je tri puta veća mogućnost za spontani pobačaj te genetske poremećaje ploda.
Ginekologinja Ulla Marton objašnjava što se događa u tijelu žene nakon četrdesete.
"Ulaskom u četrdesete oplodna moć žene bilježi još dramatičniji pad. U idealnim okolnostima tek od svih oplođenih jajnih stanica rađa se tek 30 posto djece, u 25 posto slučajeva nije moguća adekvatna proizvodnja jajne stanice, a u 25 posto slučajeva uzrokom neplodnosti se smatra neadekvatni transportni prostor kod žene, a to su oštećenja jajovoda, nepovoljna promjena sluznice maternice na hormonske signale", kaže prim dr. sc. Ulla Marton, dr. med., spec. ginekologije i porodiljstva.
Opasnosti trudnoće i porođaja nakon 35-e
Prednosti "kasnog" majčinstva
No, bez obzira na određene veće rizike, trudnoća i porođaj u ovoj dobi mogu proći bez ikakvih problema, posebno ako majka vodi brigu o sebi i svom zdravlju. Psihologinja Natalija Stanković kaže da je zanimljivo naglasiti da prirodna medicina, za razliku od konvencionalne, godine starosti majke uopće ne smatra faktorom rizika.
"Iskustvo majčinstva za svaku ženu je jedinstveno i posebno, no ipak možemo naći određene sličnosti među majkama koje su to postale u kasnijoj životnoj dobi. Većina njih kao prednosti "kasnog" majčinstva navest će svjesnost i zrelost s kojom su odlučile o trudnoći i preuzele ulogu majke te mudrost, sigurnost i samopouzdanje koje imaju u toj ulozi. One obično dobro poznaju sebe i dobro se osjećaju same sa sobom. Žene koje se odlučuju na trudnoću u kasnijoj životnoj dobi svjesnije su rizika koje ona može donijeti tako da više obraćaju pažnju na svoje zdravstveno stanje i ozbiljnije se pripremaju za trudnoću. No valja napomenuti da ta ista činjenica kod nekih majki uzrokuje dodatnu brigu, strahove i stres."
"Nadalje, majke koje rađaju kasnije, su vjerojatno imale vremena posvetiti se karijeri te steći i određenu materijalnu ili financijsku dobrobit pa se i u tom smislu osjećaju sigurne. Možda su zadovoljile do tada i neke druge svoje potrebe, za druženjem, putovanjima i 'proživjele' život te se sada mogu 'mirno' posvetiti majčinstvu i bolje uskladiti uloge koje u životu imaju – poslovne, majčinske, partnerske, obiteljske i druge", objasnila je Natalija Stanković, prof. psihologije.
