Mirovanje u trudnoći ne mora biti ‘zatvor’, već jedinstvena prilika za odmor, čitanje i pripreme za dolazak djeteta
Ushićenost, blaženost, briga i strah, bilo da je riječ o planiranoj ili neplaniranoj trudnoći, ove potpuno suprotne emocije najčešće su upravo ono što budući roditelji osjećaju u trenutku kada kućni test za trudnoću pokaže plusić. Tijekom narednih 40 tjedana, odnosno devet mjeseci, ovi će se osjećaji, posebno kod majki na koje djeluju i hormonalne promjene, još više intenzivirati, ponekad u samo nekoliko sati (a ponekad i u samo nekoliko minuta).
Trudnoća nikada nije bila tako sigurna kao danas
"Mnogobrojna su pitanja, strepnje i strahovi koji se tijekom ovog istodobno dugog i kratkog razdoblja iznova stvaraju. Ono što umiruje jest činjenica da trudnoća nikada nije bila tako sigurna. Nikada prije u povijesti porodništva bebe nisu imale toliko izgleda da se rode žive i zdrave", kaže doktorica Vesna Harni iz Poliklinike Harni te dodaje kako je održavanje tjelesne kondicije i zdravlja posebno preporučljivo u trudnoći.
Kako objašnjava, opće dobro stanje olakšat će budućim majkama ne samo trudnoću nego i porod. Upravo iz tog razloga, ako tek planirate trudnoću, idealno je vrijeme posvetiti se stjecanju određene fizičke kondicije te tijekom trudnoće, naravno, ako iz nekog razloga nije preporučeno strogo mirovanje, s istim aktivnostima nastaviti dokle je to moguće.
Što kada je potrebno strogo mirovanje?
Ipak, kao što smo napomenuli, ponekad se zbog sigurnosti majke i djeteta od trudnice zahtijeva strogo mirovanje. Već sama pomisao na ležanje u četiri zida može prouzročiti negativne misli, no kako savjetuje Amy E. Tracy, autorica knjige "The Pregnancy Bed Rest Book", koja je sama morala odležati obje svoje trudnoće – važno je da majka shvati kako je svaka minuta provedena u krevetu minuta manje koju bi beba potencijalno mogla provesti u bolnici.
Nakon toga mirovanje prestaje biti ‘zatvor’ i postaje jedinstvena prilika za odmor, prilika za čitanje i pripreme za dolazak djeteta i, naravno, prilika za povezivanje i maženje s bebom koja itekako čuje i osjeća sve što se oko nje događa. Osim spomenute knjige, zatrebate li tijekom mirovanja potporu, savjet ili samo pročitati neka druga iskustva, sve to možete naći na stranici za potporu mama na mirovanju Sidelines National Support Network.
Mirovanje nije jedino što vas može zadesiti tijekom trudnoće zbog čega su redovite kontrole i savjeti liječnika posebno važni.
Rizični čimbenici
"Potencijalni rizični čimbenici s majčine strane problemi su s prijevremenim sazrijevanjem vrata maternice, infekcije tijekom trudnoće, opća oboljenja za vrijeme trudnoće, bolesti specifične za trudnoću, hipotonija u trećem tromjesečju trudnoće i nedovoljna prenatalna skrb", objašnjava doktorica Vesna Harni.
Moguće pak komplikacije kod fetusa jesu krvarenje u ranoj trudnoći ili u kasnijem tijeku trudnoće (placenta praevia, abrupcija), višeplodne trudnoće, anomalije položaja bebe, previše ili premalo plodne tekućine, prijeteći prijevremeni porod – prijevremeni trudovi, Rh ili ABO inkompatibilija, anomalije bebe i prenošenje preko termina poroda. Kako bi se potencijalni problem uočio na vrijeme, iako trudnice imaju pravo odbiti neku pretragu, liječnici preporučuju sljedeće: kod prvog pregleda kada se utvrđuje trudnoća, osim ginekološkog i ultrazvučnog nalaza napraviti i Papa-test.
Kombinirani probir i druge pretrage
Tijekom sljedećeg pregleda između 11. i 14. tjedna trudnoće napraviti kombinirani probir koji je najsigurniji način procjene rizika za pojavu Downova sindroma kod ploda. Nakon 12. tjedna preporučuje se bris vrata maternice na klamidiju, a u 20. tjednu treba napraviti OGTT test opterećenja šećerom.
Između 20. i 24. tjedna ide se na 3D ultrazvučni pregled pri kojem se detaljno prati fetalna anatomija i otkrivaju eventualne strukturne abnormalnosti. S 28 tjedana ponavljaju se laboratorijske pretrage, a između 35. i 37. tjedna preporučuju se bris rodnice i perineuma na ß-hemolitički streptokok.
Gestacijski dijabetes
Kao i kod mirovanja, pokaže li se na nekim od navedenih pretraga potreba za intervencijom bez obzira na to koliko to ženi iz ovog ili onog razloga teško pada, najvažnija je sigurnost djeteta. Na primjer, kako se šećerna bolest u trudnoći najčešće javlja ili dijagnosticira u trećem tromjesečju, mnoge trudnice pri pomisli na strog režim prehrane i potpuno izbjegavanje slatkog samoinicijativno zaključe da se baš ne moraju toga strogo držati jer su ionako pri kraju trudnoće. No, posljedice mogu biti itekako ozbiljne.
"Značenje poremećene kontrole razine šećera u krvi tijekom trudnoće je višestruko – rast djeteta često je brži, češće su anomalije razvitka,viši je broj prijevremenih poroda, češće su komplikacije u trudnoći i pri porodu. Češća je i žutica, kao i smrtnost novorođenčadi. Majke su podložnije infekcijama, trudnoća se češće dovršava carskim rezom", objašnjava doktorica Vesna Harni zaključivši kako nakon rođenja djeteta gestacijski dijabetes najčešće nestaje. Dopušteni prirast tjelesne težine trebao bi se kretati od 10 do 12 kilograma, a prijeđu li se navedene mjere, treba prekontrolirati šećer OGTT testom.
Međutim, kod ovih je žena povećana opasnost pojave dijabetesa tipa 2 kasnije u životu. Zbog čega je važno i nakon trudnoće i rođenja djeteta nastaviti s pravilnom prehranom, održavati normalnu težinu, redovito vježbati i kontrolirati koncentraciju glukoze u krvi jedanput godišnje ili svake dvije godine.
