Kako s godinama pada plodnost, ovulacije su rjeđe i slabije, a u porastu je broj blizanačkih trudnoća u odmaklijoj dobi rodilja
Majčinstvo se, pokazuju statistike, “preselilo” u tridesete i četrdesete, a žene su dvadesete posvetile obrazovanju, karijeri, stvaranju financijske i emotivne platforme. Nekadašnji prioriteti poput udaje, djece, karijere promijenili su se u školovanje, posao, odabir partnera, kupnju nekretnine i u trenu – evo ih na pragu tridesetih.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 60-ih godina žene su prvo dijete rađale s 23 godine, a 2005. godine, primjerice, majkama su postajale tek s 28 godina. S obzirom na to da se trend nastavlja, dobna granica prvorotki približila se tridesetoj, a prema podacima struke i prelazi je.
"Vremena se mijenjaju, svojevremeno smo, sedamdesetih godina "lijepili" dijagnozu “primipara vetusta" (stara prvorotka) svakoj rodilji zaprimljenoj u bolnici koja je imala više od 30 godina! Danas je situacija sasvim drukčija", objašnjava prof. dr. Dražen Postružnik, specijalist ginekologije i opstetricije s međunarodnim stažem i iskustvom.
Prednosti i mane kasnije trudnoće
"U SAD-u, pokazuju posljednje statistike, čak jedna od pet žena koje rađaju (20 posto) u dobi je između 30 i 35 godina. Broj poroda u toj dobnoj grupi veći je od svih drugih dobnih grupa što govori u prilog tezi da žene trudnoću ostavljaju za tridesete. Na primjer, 1985. godine srednja dob za rađanje bila je 27 godina; danas je 31 i penje se", prenosi prof. dr. Postružnik svjetske statistike.
Porast broja rodilja odmaklije dobi frapantan je – u posljednjih nekoliko godina zabilježeno je 40 posto više poroda majki u dobi od 35 do 39, a čak 60 posto u dobi od 40 do 44 godine. No, trudnoća u dobi kada žene steknu neka iskustva u neku ruku ide u prilog ženama.
Prvorotkinje u zrelijoj dobi ozbiljnije se pripremaju i planiraju trudnoću te su svjesnije opasnosti koje ona može donijeti, za razliku od mladih djevojaka kojima je iskustvo podjednako neupućenih vršnjakinja često najčešća edukacija.
S medicinske strane gledajući, taj fenomen ne ide uz optimalne fiziološke faktore. Osim rizika od pogoršanja postojećih patoloških stanja poput visokog tlaka, metaboličkih poremećaja te opasnosti po zdravlje djeteta, spontanog pobačaja i prijevremenog porođaja – svaka bolest od koje pati žena u trudnoći izložena je povećanom riziku od pogoršanja.
Nakon četrdesete na 60 trudnoća jedan slučaj Downova sindroma
"Vjerojatnost za malformacije djeteta, posebno Downova sindroma, značajno raste s dobi rodilje. U dobi od 25 godina, rizik od rođenja djeteta s Downovim sindromom je jedno u 1500 trudnoća, a u 30-ima je jedan slučaj na 1000 trudnoća. No, kod žena u dobi od 35 godina pojavljuje se čak jedan slučaj na 400 trudnoća. Nakon 40-e brojka postaje zaista prijeteća – bilježi se jedan slučaj na 60 trudnoća", tumači naš sugovornik.
Rizik da se neke već postojeće bolesti pogoršaju u trudnoći može se javiti kod svake desete trudnice, no u tridesetima je dvostruko veća vjerojatnost za komplikacije s gestacijskim dijabetesom, eklampsiju i preeklampsiju, proteinuriju s oštećenjem bubrega, edeme...
"Mogućnost zanošenja mlade žene u 20-ima superiorna je u odnosu na žene koje su prešle tridesetu ili četrdesetu. Koji je idealan trenutak za prvu trudnoću individualna je procjena, ali svakako je na strani žene u dobi od 25. do 30. godine jer je u to doba manje rizika, a oporavak je brži i potpuniji", objašnjava prof. dr. Postružnik.
Kod prve trudnoće u kasnim tridesetima mogu se očekivati brojne poteškoće na razini genitalnog sustava (slabija snaga kontrakcija mišića maternice, manja elastičnost svih struktura porođajnog kanala itd.)
Pretrage su osobito važne za starije trudnice
"U ranoj fazi trudnoće na raspolaganju je čitav niz pretraga osobito važnih za starije trudnice. Prvi je korak pomno praćenje takve rodilje, preporučuje se obavljanje amniocenteza da bi se isključile malformacije, poglavito Downov sindrom, i ostalih procedura potrebnih za dobru prenatalnu zaštitu", savjetuje naš sugovornik.
Ciljanu trudnoću treba pratiti dobra fizička sprema koja garantira bolje podnošenje trudnoće, zdrava prehrana i potpuno izbjegavanje alkohola i pušenja te bilo kakvih lijekova osim propisanih i potrebnih.
Svaki treći porod završi carskim rezom
Konačno, u cijeloj ovoj priči o rizicima i opasnostima koje sa sobom donosi trudnoća u žena koje su starije od 35 ili 40 godina, naglašava prof. dr. Postružnik, potrebno je spomenuti i sam porod.
Vrlo često takve trudnoće završavaju carskim rezom. Budući da je povećan faktor rizika, liječnici koji prate trudnoću i zdravlje trudnice lakše se odlučuju porod izvršiti operativnim aktom. Ne zaboravimo da to donosi dodatne rizike po zdravlje pacijentice, svaka je operacija koja uključuje neki oblik anestezije nova opasnost za zdravlje. U mnogim je zdravstvenim centrima danas postotak carskih rezova prešao brojku od 30 posto, dakle svaka treća trudnoća završi operativnim zahvatom.
Rizik za majku i bebu
"Mnogo je faktora koji mogu negativno utjecati na trudnoću. Ono što je u konačnici važno jest ishod. O rizicima trudnoće u kasnijim godinama najdramatičnije govori tragična smrt djeteta tijekom trudnoće. Kod populacije u dvadesetima događa se jedan tragičan slučaj na tisuću rođenih, a poslije dobi od 35 godina odnos se mijenja pa je riječ o jednom slučaju na 440 poroda. Poslije 30. godine žena gubi godišnje 3.5 posto kapaciteta svoje fertilnosti. No, jednom trudna, izložit će se nizu rizika", kaže prof. dr. Dražen Postružnik, spec. ginekologije i opstetricije te objašnjava:
"Najvažniji su vezani uz već postojeća patološka stanja, visoki tlak, metaboličke poremećaje, rizik od malformacije djeteta, Downov sindrom, mongoloidizam, pa čak i spontani pobačaj i prijevremeni porođaj. Malformacije djeteta značajno rastu s dobi rodilje. Incidencija spontanog pobačaja kod žena u ranim dvadesetima je ispod 10 posto, dok nakon 35. godine dosiže dvostruku brojku (20 posto)".
