Djeca danas odrastaju uz mnoštvo “skrivenih” šećera i zaslađivača u svakodnevnoj prehrani. Nova studija upozorava da neki od njih mogu ozbiljno utjecati na razvoj. Istraživanje je pokazalo povezanost između unosa umjetnih zaslađivača i sve češće pojave ranog puberteta kod djece.
Novo istraživanje pokazuje da konzumacija određenih umjetnih zaslađivača i dodanih šećera može biti povezana s ranijim ulaskom u pubertet kod djece – osobito ako su genetski sklonija takvom razvoju.
Ovi rezultati predstavljeni su na godišnjem kongresu Endocrine Society (ENDO 2025) u San Franciscu, a riječ je o jednoj od prvih velikih studija koja povezuje prehrambene navike modernog doba s ranim hormonalnim promjenama kod djece.
Koja sladila su problematična?
Znanstvenici su izdvojili četiri sastojka koji se najčešće nalaze u raznim industrijskim proizvodima poput gaziranih pića, sokova, jogurta ili slatkiša:
- Aspartam
- Sukraloza
- Glicirizin (prirodni sastojak sladića)
- Dodani šećeri
Ispostavilo se da što više djeca konzumiraju te sastojke, to je veći rizik od centralnog prijevremenog puberteta, što je oblik ranog puberteta u kojem mozak pokreće hormonalne promjene puno ranije nego što je uobičajeno.
Što to znači za djecu?
Rani pubertet može imati dugoročne posljedice, od emocionalne nestabilnosti i stresa, do nižeg rasta u odrasloj dobi, ali i povećanog rizika od metaboličkih i hormonalnih poremećaja kasnije u životu.
Dr. Yang-Ching Chen, voditelj studije, naglašava da roditelji, liječnici i javnozdravstvene institucije moraju biti svjesni koliko prehrambeni sastojci mogu utjecati na razvoj djeteta, osobito kad je riječ o proizvodima koji izgledaju bezazleno, ali su puni “skrivenih” sladila.
Studija je uključivala više od 1.400 adolescenata iz Tajvana, a istraživači su analizirali njihov unos sladila putem upitnika i testiranja urina. Djeca su zatim bila podvrgnuta hormonskim testovima i medicinskim pregledima.
Rezultati su pokazali da su:
- Dječaci koji su konzumirali sukralozu imali viši rizik od ranog puberteta.
- Djevojčice koje su unosile glicirizin, sukralozu i dodane šećere također su imale povećan rizik.
Posebno zanimljivo je to što su znanstvenici u obzir uzeli i genetske predispozicije. Kod djece s višim “genetskim rizikom”, učinak sladila bio je još izraženiji.
Zašto su sladila potencijalno opasna?
Prethodna istraživanja pokazala su da neka sladila mogu utjecati na hormone i crijevnu mikrobiotu, a time i na razvoj puberteta. Primjerice:
Acesulfam-K (često u “diet” proizvodima) može aktivirati putove u mozgu povezane s hormonima.
Glicirizin iz sladića mijenja ravnotežu bakterija u crijevima i smanjuje ekspresiju gena koji reguliraju pubertet.
Dr. Chen ističe: "Ono što djeca jedu i piju – osobito proizvode sa sladilima – može imati neočekivan i snažan utjecaj na njihov razvoj."
Što roditelji mogu učiniti?
- Obratite pažnju na etikete proizvoda – posebno pića, žitarica, jogurta i "zdravih" grickalica.
- Ne nudite djeci proizvode s umjetnim sladilima pod izlikom da su “zdraviji jer nemaju šećer”.
- Pokušajte ograničiti unos dodanih šećera u svakodnevnoj prehrani.
- Razgovarajte s pedijatrom ako imate brige o hormonalnom razvoju ili ranom pubertetu.
Ovi nalazi mogli bi poslužiti kao temelj za buduće smjernice o prehrani djece, osobito kod onih koji već nose genetski rizik za raniji pubertet.
