Mnogi roditelji popuštaju i djeci kupuju prvi mobitel prije nego što krenu u tinejdžerske godine. No nova istraživanja pokazuju da bi prerano korištenje pametnih telefona moglo imati posljedice na mentalno i fizičko zdravlje djece.
Godinama se raspravlja o tome u kojoj bi dobi dijete trebalo dobiti svoj prvi mobitel. Djeca ga traže sve ranije, a mnogi roditelji na kraju popuste, unatoč upozorenjima stručnjaka koji savjetuju da se s pametnim telefonom pričeka što je dulje moguće.
Upravo zato stručnjaci sve više upozoravaju na zdravstvene rizike povezane s ranim korištenjem pametnih telefona. Studija objavljena u časopisu Američke akademije za pedijatriju proučavala je djecu koja su svoj prvi mobitel dobila prije 12. godine te je otkrila tri zabrinjavajuća problema s kojima se ta djeca češće suočavaju tijekom tinejdžerskih godina.
1. Veći rizik od depresije
Prekomjerno korištenje pametnih telefona već se dugo povezuje s lošijim mentalnim zdravljem, pa ne čudi da su mlađa djeca posebno osjetljiva na njegove posljedice.
Današnji mobiteli odavno više nisu samo sredstvo za pozive i poruke. Velik dio vremena djeca i tinejdžeri provode na društvenim mrežama, gledajući kratke videozapise i prateći sadržaj koji se neprestano izmjenjuje.
Iako društvene mreže mogu povezivati ljude, one često potiču uspoređivanje s drugima, što može negativno utjecati na samopouzdanje i sliku o sebi. Stalne obavijesti, poruke i pritisak da budu uvijek dostupni dodatno povećavaju razinu stresa i anksioznosti.
Takvo okruženje može biti izazovno za svakoga, a posebno za djecu i adolescente, čiji se mozak i emocionalne vještine još uvijek razvijaju.
2. Veći rizik od pretilosti
Istraživanje iz 2023. godine pokazalo je da djeca koja provode najmanje dva sata dnevno na mobitelu češće imaju problema s prekomjernom tjelesnom težinom i općenito lošijim zdravstvenim stanjem.
Prije ere pametnih telefona slični su se rezultati povezivali s dugotrajnim gledanjem televizije. Iako se čine različitima, i televizija i mobiteli imaju nešto zajedničko potiču sjedilački način života.
Vrijeme provedeno pred ekranom često zamjenjuje igru, sport i boravak na otvorenom. Osim toga, djeca koja jedu dok gledaju u ekran manje obraćaju pozornost na osjećaj sitosti pa mogu nastaviti jesti i kada više nisu gladna.
Stručnjaci upozoravaju da djeca još nemaju razvijenu sposobnost postavljanja zdravih granica kada je riječ o ekranima. Budući da korištenje mobitela pruža brzu zabavu i osjećaj ugode, djeca mu se lako vraćaju i žele provoditi sve više vremena pred ekranom.
3. Manjak sna koji je ključan za rast i razvoj
Pametni telefoni mogu negativno utjecati na dječji san na više načina. Svjetlost ekrana otežava tijelu proizvodnju melatonina, hormona koji pomaže da zaspimo, a manjak kretanja tijekom dana također može otežati uspavljivanje.
Ovisno o dobi, djeci je potrebno između devet i jedanaest sati sna svake noći. Kada ne spavaju dovoljno, teže se koncentriraju, slabije reguliraju emocije i imaju više poteškoća s učenjem i ponašanjem.
Stručnjake posebno zabrinjava činjenica da se nezdrave navike spavanja često nastavljaju i u tinejdžerskim godinama. Istraživanja pokazuju da više od polovice američkih tinejdžera koristi mobitel i nakon ponoći, čak i tijekom školskih dana.
Postoje i druge mogućnosti
Iako se mnogim roditeljima čini da je pametni telefon jedini način da ostanu u kontaktu s djetetom, postoje i druge opcije.
Neki roditelji biraju jednostavnije telefone koji služe samo za pozive i poruke, takozvane „glupe telefone“, dok drugi djeci kupuju satove koji omogućuju pozive samo na nekoliko unaprijed odabranih brojeva.
