U smjernicama se naglašava korištenje jezika koji poštuje dostojanstvo djece (‘dijete s debljinom’), izbjegavanje stigmatizirajućih izraza, pažljiv odabir vizuala te kontekstualizaciju problema kroz šire društvene i okolišne čimbenike.
U povodu Svjetskog dana debljine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i UNICEF predstavili su u srijedu Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini pod nazivom "Dijete na prvom mjestu", s ciljem destigmatizacije i prevencije debljine kod djece.
Odgovorna javna komunikacija ključna je za smanjenje stigmatizacije djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, naglašeno je na predstavljanju, Smjernice su predstavljene u formatu interaktivne parlaonice, uz sudjelovanje zdravstvenih stručnjaka, predstavnika medija i studenata novinarstva..
Naglašavaju korištenje jezika koji poštuje dostojanstvo djece (‘dijete s debljinom’), izbjegavanje stigmatizirajućih izraza, pažljiv odabir vizuala te kontekstualizaciju problema kroz šire društvene i okolišne čimbenike.
U razvoju Smjernica sudjelovale su i Barbara Kalebić Maglica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Nensi Blažević s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Prema podacima HZJZ-a, svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, po čemu smo među vodećim zemljama u Europi. Debljina u dječjoj dobi povezana je s povećanim rizikom za razvoj kroničnih bolesti u odrasloj dobi, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i određene vrste raka.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Sanja Musić Milanović istaknula je da je debljina bolest na koju utječu brojni čimbenici.
"Od genetike i socioekonomskih uvjeta, do okruženja i marketinga nutritivno siromašne hrane, sve to utječe na razvoj debljine. Ne možemo je svoditi na individualnu odgovornost", rekla je.
Upozorila je da pojednostavljeno pripisivanje krivnje roditeljima i djeci produbljuje stigmu. "Vaša riječ i vaš način prikaza mogu biti dio rješenja ili dio problema stigmatizacije", poručila je predstavnicima medija.
Prema iznesenim podacima, 47 posto djevojčica i 34 posto dječaka s viškom kilograma osjeća stigmatizaciju unutar obitelji. Djeca s debljinom imaju 63 posto veću vjerojatnost izloženosti vršnjačkom nasilju. "Ta djeca odrastaju, a stigma ostaje", upozorila je Musić Milanović, navodeći da osobe s debljinom u odrasloj dobi imaju 45 posto manju vjerojatnost zapošljavanja te 54 posto veću vjerojatnost da će doživjeti stigmatizaciju na radnom mjestu.
"Gotovo 70 posto odraslih osoba s debljinom osjeća se obilježeno ili osuđeno, uključujući i u kontaktu sa zdravstvenim sustavom", dodala je.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak ocijenio je da je riječ o jednom od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. "Nepravilna prehrana i debljina prvi su rizični čimbenici za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti. Zato je potrebno koordinirano djelovanje svih resora i cijelog društva“, rekao je. Posebno je istaknuo važnost medija, napominjući da način na koji se komunicira o debljini može značajno smanjiti stigmatizaciju.
