Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a usporedili su podatke o prehrani učenika u osnovnim školama iz 2019. i 2023. godine, a zaključak je da ima pozitivnih pomaka, ali da su regionalne razlike još uvijek prevelike.
U osnovnim školama se, u odnosu na 2019., češće nudi voće i povrće, u napitke se dodaje manje šećera, a nedostatak je neujednačenost školske prehrane među regijama, pokazalo je istraživanje o prehrani učenika koje su proveli HZJZ i UNICEF.
Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Ured UNICEF-a za Hrvatsku su, u sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, izradili izvješće pod nazivom "Istraživanje o prehrani učenika u osnovnim školama – usporedba podataka iz 2019. i 2023.".
"Nepravilna prehrana jedan je od glavnih rizičnih faktora za razvoj mnogih kroničnih nezaraznih bolesti, koje su danas najčešće u svijetu. Promjena prehrambenih navika, koje kod nas nisu najbolje, kao ni prehrambenog stanja djece - gdje smo drugi u Europi po prekomjernoj tjelesnoj težini i debljini - predstavlja težak i multidisciplinaran posao u kojem trebamo svi sudjelovati", rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
"Godine 2023., kad je donesena odluka o sufinanciranju školskih obroka, željeli smo saznati što se promijenilo i kakva je situacija na terenu", rekla je nutricionistica iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Ivana Šimić koja je predstavila istraživanje.
Jedan od nedostataka je, kaže, što kvalitetno organizirana prehrana nije jednako dostupna u područnim školama kao u matičnim školama. "lako postoji pozitivan trend u primjeni prehrambenih preporuka Nacionalnih smjernica u školama, većina škola još uvijek ne doseže preporučene norme za sve skupine hrane", kazala je.
Istraživanje je pokazalo da 40 posto područnih škola ima drugačiju prehranu od matičnih, a djeca zaslužuju jednake uvjete, dodala je.
Najmanje škola s kuhinjom je u Dalmaciji
Regionalno gledano, postoje velike razlike. Najmanje škola s kuhinjom je u Dalmaciji odnosno u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.
Što se tiče provedbe smjernica, razlike su također velike. "Neke škole i osnivači su vrlo angažirani, dok druge imaju ozbiljne infrastrukturne nedostatke. Potrebno je najprije urediti infrastrukturu i zaposliti stručni kadar, kako bi se smjernice mogle provoditi", kazala je Šimić.
Istaknula je i da je zabilježen pozitivan trend. Iako su sokovi i dalje značajno zastupljeni u školskoj prehrani - njih nudi oko 65 posto škola što nije u skladu sa smjernicama - primjetno je smanjenje dodavanja šećera u napitke, češće posluživanje nezaslađenih napitaka te povećanje ponude voća i povrća. "22 posto škola svakodnevno nudi voće, a 23 povrće učenicima", stoji u istraživanu.
Šimić je kazala da je to rezultat višegodišnjeg rada na promicanju pravilne prehrane.
Na školskim tanjurima u prosjeku ostaje oko 15 posto pripremljene hrane - najčešće povrće, variva, riba i kukuruzni žganci. U najvećem udjelu škola za izradu jelovnika zaduženi su školski kuhari koji to čine samostalno ili u suradnji s drugim školskim djelatnicima.
Svakoj četvrtoj školi potrebna je dodatna stručna podrška u usklađivanju školskog jelovnika s Nacionalnim smjernicama, a 37 posto škola izjavilo je da koristi predložene jelovnike "Živjeti zdravo", dok dodatnih 51 posto to čini djelomično, uz prilagodbu.
Istraživanje je pokazalo i da su potrebna dodatna ulaganja u školsku infrastrukturu, osposobljavanje kadrova i stručna podrška kako bi se smanjila regionalna nejednakost i omogućila jednako kvalitetna prehrana u svim školama.
