Mozak se najbrže razvija u djetinjstvu, brže nego u bilo kojem drugom dijelu života. Zato je važno poduzeti sve moguće mjere da se dječji mozak zaštiti i da se djetetu omogući da ostvari svoj puni potencijal.
Svaki je mozak osjetljiv na ozljede, infekcije i otrove, ali posebno je to snažno i vidljivo kod djece. Važno je zato izbjegavati opasnosti koje bi mogle dovesti na bilo koji način do ozljeda ili oštećenja mozga. U pravilu roditelji uvijek postupaju imajući to na umu, ali nekad nam se neka ponašanja ne čine posebno štetnima ili opasnima, a zapravo to – jesu.
Kako bi roditeljima objasnili koliko su ovakva ponašanja štetna, te koliko je bitno određena ponašanja izbjegavati, trojica su stručnjaka za mozak, nazovimo ih tako, sastavila popis od pet stvari koje nikad ne bi dopustili svom djetetu da radi. Psihijatar Brian Im, neurologinja Puja Aggarwal i neuropedijatar Aaron Abrams ove stvari nikad ne bi dopustili svom djetetu:
Kontaktni sport ili bilo što na kotačima bez kacige
Djeca koja se bave bilo kojom aktivnosti koja uključuje vožnju na kotačima ili se bave kontaktnim sportom moraju na glavi imati kacigu. To uključuje hokej, baseball, nogomet, vožnju biciklom, romobilom, jahanje, skateboardanje, koturaljkanje, skijanje… Bez obzira na to radi li se o treningu ili zabavi na igralištu, djecu treba zaštititi kacigom – posebno kad tek počinju s nekim sportom. Kaciga ih može štititi od potresa mozga, fraktura, porezotina…
Iako je vjerojatnost da će dijete nositi kacigu tijekom kontaktnih sportova – među kojima su i nogomet, košarka, rukomet – stručnjaci naglašavaju da bi to uistinu spriječilo mnoge ozljede. Sportovi u kojima je kontakt izrazito izražen i čest, te snažan, ne bi trebali biti izbor za djecu sve do 18. godine – na primjer američki nogomet, ragbi, hokej na ledu, MMA, boks, hrvanje.
„Dobro je nekad riskirati, naravno, ali roditelji moraju biti u potpunosti upoznati sa svime i koristiti preporučenu zaštitnu opremu za svaki sport,“ kaže dr. Brian Im.
Vratiti se sportu nakon višestrukog potresa mozga
Čak i jedan je previše, ali više potresa mozga je znak za alarm. Ovakve ozljede, koje se mogu vidjeti kod sportaša tinejdžera, mogu uzrokovati doživotne neurološke probleme i oštećenje mozga. Ovi su se doktori složili da ne bi svom djetetu dopustili da se bavi sportom koji mu je „priuštio“ dva potresa mozga, a već i nakon jednog bi povratak bio upitan. Posebno je opasno vratiti se aktivnostima prije nego što se mozak u potpunosti oporavi.
Simptomi potresa mozga uključuju: glavobolju, pritisak u glavi, mučninu, povraćanje, vrtoglavicu, promjene u vidnom polju, probleme s ravnotežom, osjetljivost na svjetlo ili zvuk, promjene raspoloženja i umor. Dakle, ako je dijete imalo potres mozga i vidiš ga da hoda uokolo kao da ništa nije bilo, to ne znači da je dobro.
Redovita ili prekomjerna konzumacija kofeina
Kofein može biti dio redovite prehrane odraslih osoba, ali prekomjerna konzumacija može biti rizična. Mogu se javiti glavobolje, nesanica, iritabilnost, ubrzani rad srca, tremori. Upravo zato djeca jednostavno ne smiju konzumirati kofein redovito, a niti u prekomjernoj količini. Ne postoji sigurna doza za djecu do 12 godina.
No, kofein se ne nalazi samo u kavi, nego i u proizvodima na koje često ne mislimo kad razmišljamo o kofeinu. To su:
- Gazirana pića
- Neki sladoledi i slatkiši s okusom kave
- Čajevi, uključujući i ledene čajeve
- Neke vode i sokovi
- Energetska pića
- Neke čokolade, gumeni bomboni, žvakaće gume, energetske pločice
- Neki proizvodi za usne
Kad se dijete muči s čestom glavoboljom, razlog može biti unos previše kofeina u organizam. Kofein može utjecati i na kvalitetu i trajanje sna, a to je posebno problematično kod djece.
Elektronske cigarete ili vejpanje
O ovom se u posljednje vrijeme puno pisalo, a postalo je problem i u našim školama i to puno ranije nego bismo očekivali. Iako se čini na prvi pogled bezazleno, vejpanje, odnosno konzumiranje elektronskih cigareta je gotovo jednako kao i klasično pušenje. Možemo reći da je čak i opasnije, jer je djeci čak i privlačnije od klasičnih cigareta, zbog privlačnih okusa, ali i lakšeg skrivanja od roditelja i odraslih. Elektronske cigarete sadrže nikotin i samim time su opasne, a tu su i dodatno tekućine s okusima i raznim dodatcima.
Ako dijete postane ovisno o nikotinu, to može biti put ka drugim opojnim sredstvima – marihuani ili lakšim drogama. Osim tog, nikotin može oštetiti dijelove mozga koji kontroliraju pažnju, učenje, raspoloženje i impulzivnost. Dakle, sve ono s čim se najčešće mučimo kad su tinejdžeri u pitanju.
Neograničeno vrijeme ispred ekrana
Neurolozi se slažu da je ograničavanje vremena ispred ekrana vrlo važno. Dnevno bi to trebalo biti maksimalno dva sata, a nikako nakon 20 sati. Svjetlost ekrana može poremetiti cirkadijski ritam i poremetiti dječji san. Previše vremena ispred ekrana može poremetiti kvalitetu sna, te dovesti do kasnijeg odlaska u krevet. Ako djeca koja idu u osnovnu školu redovito spavaju manje od 9 sati na dan, to može imati trajne posljedice na njihov neurokognitivni razvoj.
Prekomjerno vrijeme ispred ekrana povezano je i s drugim mentalnim problemima, ali čak i lošijom kvalitetom života. Isto tako, snižava se razina i duljina pažnje, te koncentracija.
