Desetljećima su smjernice za liječenje potresa mozga bile jednake i svodile su se na mirovanje u zamračenoj sobi. No, sad bi se to moglo promijeniti.
Smjernice za liječenje potresa mozga već su dugo iste, pa kad se to dogodi, dijete (kao i odrasla osoba) bi trebalo ležati u zamračenoj i tihoj prostoriji, ne gledati televiziju niti druge ekrane, dok god se ne osjeća bolje. No, već tijekom proteklog desetljeća su neki liječnici poticali djecu da se vrate u školu i dopuštali lagane aktivnosti nakon samo nekoliko dana odmora, čak i ako simptomi potraju.
Nedavno objavljena studija koja je uključivala više od 1500 djece ide u korist novog pristupa. Naime, utvrđeno je da je povratak u školu prije nego što nestanu svi simptomi – odnosno da dijete ne ide u školu manje od tri dana – koristio djeci u dobi od 8 do 18 godina. Ta su djeca imala blaže simptome dva tjedna nakon potresa mozga u usporedbi s djecom koja su dulje ostala kod kuće. Zapravo, činilo se da duži boravak kod kuće odgađa oporavak.
Liječnici smatraju da je važno djeci omogućiti normalne aktivnosti i rutine, uz podršku u školi po potrebi, te prilagodbe kada je to potrebno. Složio se s time Christopher Vaughan, neuropsiholog u Dječjoj nacionalnoj bolnici u Washingtonu koji je vodio studiju.
Mnogi već slijede upute
Mnogi liječnici i ustanove u Americi već su usvojili ovakve smjernice za liječenja potresa mozga. „Promijenili smo naše protokole kako bismo istaknuli da previše odmora nije dobro, te da se pojedinci moraju vratiti aktivnostima čim ih mogu obavljati, uz izmjene, te da se moraju liječiti u svom okolišu, a za djecu je to škola,” rekao je pedijatar Paul Berkner, medicinski direktor na Sveučilištu New England.
Posljednja provedena studija potvrdila je ovu preporuku i činjenicu da bi djeci zapravo moglo biti bolje ako se liječenje provodi na ovaj način.
Neke statistike pokazuju da je otprilike četvrtina stanovništva ili čak više pretrpjela potres mozga, a najveći dio njih dogodio se u djetinjstvu. Velika većina ljudi nastavit će normalno živjeti nakon potresa mozga ako se on pravilno liječi.
Naime, tijekom studije stručnjaci su zaključili da bi brži povratak u školu mogao smanjiti stres zbog propuštene nastave i omogućiti djetetu da ostane na normalnom rasporedu spavanja i nastavi s umjerenim tjelesnim aktivnostima, kao što su hodanje ili vožnja sobnog bicikla, što bi također moglo dovesti do bržeg oporavka.
Što je potres mozga?
Potres mozga oštećuje veze između živčanih stanica u mozgu, čime se mijenja način na koji mozak funkcionira dok se te veze ne poprave. Važno je dati mozgu vremena da ponovno izgradi te veze nakon potresa mozga. No, važno je, ipak, ne pretjerati s aktivnostima. Ako se dijete vrati sportskim aktivnostima prije nego što mu mozak zacijeli i pretrpi još jedan potres mozga, ta bi druga ozljeda mogla izazvati ozbiljnije probleme - i, u rijetkim slučajevima, dovesti do oticanja mozga.
Simptomi potresa mozga mogu se podijeliti u pet kategorija:
- Fizički simptomi: glavobolja, osjetljivost na svjetlo i zvuk, bol u vratu i mučnina
- Vestibularni simptomi: vrtoglavica, problem s ravnotežom
- Kognitivni simptomi: pamćenje, koncentracija ili brzina obrade
- Emocionalni simptomi: razdražljivost i depresivno ili tjeskobno raspoloženje
- Simptomi vezani uz spavanje i energiju: umor, potreba za više sna, poteškoće s tonjenjem u san ili spavanjem.
Dijete je spremno za uobičajeno bavljenje aktivnostima kad više nema simptoma ni tijekom mirovanja ni tijekom vježbanja, te kad sve izgleda potpuno normalno – što će znati procijeniti roditelji.
