Australiski znanstvenici tvrde da roditeljstvo pomaže održati mozak mladim! Naime, roditeljstvo je 'iskustvo učenja' koje u starosti može utjecati na zdravlje mozga...
Tim znanstvenika je po prvi puta dokazao razlike u mozgu koje su povezane s roditeljstvom. Mame i tate stariji od 70 godina imaju u mozgu deblju sivu tvar od ljudi koji nikada nisu imali djece, tvrde znanstvenici.
Znanstvenici iz Australije navode da roditeljstvo pomaže održati mozak mladim. Roditeljstvo je 'iskustvo učenja' koje u starosti može utjecati na zdravlje mozga. Znanstvenici su snimcima magnetske rezonance (MR) primijetili razlike u sivoj tvari u mozgu kod osoba koje imaju djecu i onih koji nikad nisu imali djecu.
Australski istraživači sa Sveučilišta Monash u Melbourneu koristili su magnetsku rezonancu kako bi ispitali razlike u debljini sive tvari povezane s roditeljstvom u kasnijoj dobi, za oba spola. Siva se tvar uglavnom nalazi u najudaljenijem sloju mozga ili korteksa i služi za obradu informacija. "Ova je studija prvo ispitivala odnos između roditeljstva i starenja ljudskog mozga", objavio je istraživački tim u časopisu PLOS ONE.
Istraživanje pruža preliminarne dokaze koji ukazuju da neuronske promjene povezane s ranim fazama roditeljstva traju i u starijoj dobi, a za žene mogu biti povezane s boljim kognitivnim ishodima.
Neuroznanost roditeljstva važno je područje za daljnja istraživanja kako bi se identificirala kritična vremenska razdoblja roditeljstva kada je mozak vrlo "plastičan" i ispitale longitudinalne promjene nekoliko mjeseci nakon poroda.
Naime, novopečeni roditelji suočeni su s beskrajnim nizom novih izazova kako bi osigurali opstanak svog potomstva, kažu autori studije. Uz vlastite osobne potrebe, novi se roditelji moraju suočiti s trajnim zahtjevima za njegom i zaštitom svog djeteta. Kako djeca rastu, pojavljuju se novi izazovi - pelene i bočice za bebe zamjenjuju se za školski ručak i nogometne treninge.
Trudnoća i rano postporođajno razdoblje mijenjaju strukturu mozga, posebno u regijama povezanim s roditeljskom skrbi, kako bi se osobe prilagodili dolasku djeteta. Međutim, dugotrajni utjecaj roditeljstva na strukturu ljudskog mozga nepoznat je i istraživanja na ovom polju još su u povojima.
Da bi saznali više, istraživači sa Sveučilišta Monash u Melbourneu uzorkovali su podatke skeniranja mozga (MR nalazi) 287 muškaraca i 260 žena u dobi između 70 i 88 godina.
Sudionici su također izvršili kratki kognitivni zadatak i odgovorili na pitanje koliko imaju djece. U 235 zdravih starijih žena, istraživački tim je otkrio da postoji pozitivna veza između pariteta (broja roditeljstva djece) i pamćenja kod majki. Za majke su tri regije mozga pokazale značajnu povezanost s brojem djece.
Debljina korteksa u lijevom sulkusu, lijevom i desnom prekuneusu smanjivala se kako se povećavao broj djece. Međutim, očevi su pokazivali tanju sivu tvar u lijevom prednjem cingulatskom korteksu i deblju sivu tvar u desnom sljepoočnom polu, u usporedbi s muškarcima bez djece.
Kao što se očekivalo, rezultati su bili lošiji kod muškaraca nego kod žena, vjerojatno zbog 'razlika u roditeljskoj odgovornosti među spolovima' i veće biološke uključenosti majke u roditeljstvo u prošlosti.
"Kohorta koja je ispitana u ovoj studiji najvjerojatnije je uključivala sudionike koji su uglavnom bili u "tradicionalnom" braku, s ulogama i odgovornostima kao majke koje pružaju primarnu skrb i očevima koji "zarađuju kruh", navode istraživači.
Istraživački tim je također usporedio ne-roditelje s roditeljima jednog djeteta, u poduzorku od 45 starijih žena i 35 starijih muškaraca. U žena, šest regija mozga razlikovalo se u debljini korteksa između roditelja i ne-roditelja, a ta su područja bila u skladu s onima viđenim ranije u životu u prethodnim studijama.
U skupini muškaraca, pet se moždanih područja razlikovalo u debljini korteksa između roditelja i ne-roditelja. Istraživački tim navodi da su njihovi rezultati u skladu s prethodno identificiranim područjima koja su promijenjena tijekom trudnoće i postpartalnog razdoblja.
"Tvrdimo da su ove strukturne razlike u mozgu u kasnoj životnoj dobi povezane s roditeljstvom i složenošću roditeljstva", kažu istraživači. Sama prisutnost potomaka dovoljna je za stvaranje neuronskih promjena povezanih s roditeljstvom.
Međutim, ove vrste istraživanja ne mogu pokazati da je baš rađanje djece uzrokovalo poboljšanje moždanih funkcija koja su istraživači primijetili. Socijalni čimbenici i društveni okoliš generacije koja je sudjelovala u istraživanju također predstavlja ograničenje ove studije.
