Ovim danom želi se podići svijest te pomoći ženama informiranjem o poteškoćama s kojima se mogu suočiti za vrijeme ili nakon trudnoće.
Od 2016. godine, prve srijede u svibnju, uoči Majčinog dana, obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja majki. U Hrvatskoj se ovaj dan počeo obilježavati 2020. upravo po inicijativi Centra za reproduktivno mentalno zdravlje.
Ovim danom želi se podići svijest te pomoći ženama informiranjem o poteškoćama s kojima se mogu suočiti za vrijeme ili nakon trudnoće.
Promjene raspoloženja nakon poroda su najčešće normalna i uobičajena pojava. Dolazak novog bića zahtjeva prilagodbu koja iziskuje vrijeme. Obično je preporuka angažirati nekog iz obitelji tko bi mogao biti uz majku te obavljati sve što je potrebno (kuhanje, spremanje) kako bi majka imala vremena za povezivanje s djetetom. Također, takva osoba može pomoći i oko djeteta u prvim danima kako bi se majka mogla odmoriti ili posvetiti malo sebi. Čini mi se da je kod vas to izostalo te je moguće da ste iz tog razloga više uplašeni i zabrinuti.
"U radu sa ženama u babinju primjećujem da postoje još neki faktori koji utječu na lakše i brže povezivanje majke s djetetom. Jedan od najvažnijih su svakako naša očekivanja. Činjenica jest da su naša očekivanja produkt osobnog iskustva ili pak ideje o tome kako bi nešto 'trebalo biti'. Ako smo roditelji po prvi puta, očekivanja su vezana uz ideju, a ne stvarno iskustvo. Ta ideja ponekad nije realna te je pitanje kako se nosimo s razočarenjem. Netko lako uvidi i prihvati realnost, dok drugi i dalje vrlo čvrsto vjeruju da je ideja ispravna te da s njima nešto nije u redu kad je ne mogu ostvariti", govori Lina Đulvat, geštalt psihoterapeutkinja.
Kada brige i tjeskoba postaju problem?
Određena briga i tjeskoba su prirodna reakcija gotovo svih novih roditelja, a prema istraživanju neprofitne organizacije Mayo Clinic, 89 posto novih roditelja ima tjeskobne misli i brine se zbog novorođene bebe. No, za većinu roditelja, to je samo mentalna buka, oni nauče odbaciti takve misli, stoga se one sve manje i manje pojavljuju. Problem je kada su brige iracionalne i ne možete ih nikako izbaciti iz glave: ako napadaji panike dolaze iz vedra neba ili se brige i tjeskoba upliću u vašu sposobnost svakodnevnog funkcioniranja. "Tjeskoba postaje problem kada 'premašuje' stvarnost", govori psiholog Abramowitz.
Stanje se često javlja zbog raznih pokretača, kažu stručnjaci. "Za početak, postoji velika hormonska promjena, primjerice razine estrogena i progesterona povećavaju 10 do 100 puta tijekom trudnoće, a zatim padaju na nulu tijekom 24 sata od poroda", objašnjava ginekologinja Elizabeth Fitelson.
U sljedećim danima počinjete imati problema nedostatkom sna, promjenama u odnosu, nosite se s novim rasporedima, novim odgovornostima te brinete o novorođenčetu cijeli dan. Pritom možete dodati društvena očekivanja da ovo treba biti jedno od najsretnijih razdoblja u vašem životu i da biste trebali znati što učiniti instinktivno, stoga nije ni čudo da se mnoge majke počinju tako osjećati.
Porod i briga o novorođenčetu već je samo po sebi izazov, a tjeskoba i postporođajna depresija definitivno otežava stvari. Stoga treba dati sve od sebe, informirati i educirati sebe i druge te pomoći mamama.
