Znanstvenici su otkrili još jedan nevjerojatan način na koji majčino tijelo štiti – i to godinama nakon dojenja. Ispada da dojenje ne donosi samo dobrobiti bebi, već i dugotrajnu zaštitu mamama.
Godinama slušamo kako dojenje može smanjiti rizik od raka dojke. No tek su nedavno znanstvenici otkrili kako to zapravo funkcionira. Novo istraživanje otkriva fascinantan mehanizam: čini se da dojenje “trenirira” tijelo da se štiti desetljećima nakon poroda.
Rezultati objavljeni u časopisu Nature dolaze iz australskog Peter MacCallum Cancer Centre, gdje su istraživači otkrili da se tijekom dojenja u dojci aktivira dugotrajni imunološki odgovor, zaštita koja može trajati desetljećima nakon što dijete prestane dojiti.
Tim predvođen onkologinjom dr. Sherene Loi analizirao je uzorke tkiva dojke 260 žena u dobi od 20 do 70 godina. Otkrili su da su žene koje su dojile imale znatno veći broj specijaliziranih imunoloških stanica, poznatih kao CD8+ T stanice.
Te stanice djeluju poput čuvara koji neprestano “patroliraju” tkivom dojke i prepoznaju abnormalne stanice koje bi se mogle pretvoriti u rak. Neke od njih, pokazalo se, mogu u tijelu ostati aktivne i do 50 godina nakon dojenja.
U pokusima na miševima, koji su prošli trudnoću, dojenje i odbiće mladunaca, znanstvenici su zabilježili isti porast tih zaštitnih stanica. Kada su životinje kasnije bile izložene agresivnim stanicama raka dojke, tumori su im rasli sporije što sugerira da se imunološki sustav “sjeća” iskustva dojenja i ostaje na oprezu.
Zašto je ovo važno za zdravlje mama
Dojenje se već dugo povezuje s manjim rizikom od raka dojke. Prema ranijim istraživanjima, svaka godina dojenja smanjuje rizik za oko 4,3%. No, dosad nije bilo jasno zašto se to događa.
Novo istraživanje pruža važan trag: poticanjem stvaranja posebnih imunoloških stanica, dojenje može ostaviti “otisak” zaštite koji pomaže tijelu da prepozna i spriječi promjene u stanicama i godinama kasnije.
Dr. Loi i njezin tim vjeruju da bi ovo otkriće moglo pomoći u razvoju novih metoda prevencije raka dojke, pa čak i imunoterapija koje bi oponašale prirodne mehanizme majčinog tijela.
Naravno, stručnjaci upozoravaju da dojenje ne znači potpunu zaštitu. Na rizik od raka dojke utječu i dob, genetika, hormoni i način života.
Tijelo i dalje čuva i godinama poslije
Ovo istraživanje nadovezuje se na sve više dokaza da trudnoća i postporođajne promjene imaju dugorošan utjecaj na zdravlje žena. Znanstvenici smatraju da te imunološke stanice nastaju kako bi spriječile infekcije poput mastitisa, ali bi mogle igrati i širu ulogu u zaštiti od raka u kasnijim godinama života.
Razumijevanje te povezanosti moglo bi biti ključno za buduće pristupe prevenciji i liječenju raka dojke. No već sada nas podsjeća na to koliko je majčino tijelo iznimno i koliko dugo nastavlja štititi.
Istraživači ističu da je dojenje osobna odluka i da nije uvijek moguće ili lako za svaku majku. Ova saznanja ne služe za pritisak, nego za dublje razumijevanje toga koliko se žensko tijelo mijenja i prilagođava.
Za mnoge mame, ovakva otkrića donose osjećaj ponosa i divljenja prema vlastitom tijelu jer ono nastavlja davati i čuvati, dugo nakon što je beba prestala sisati.
Znanost, čini se, samo potvrđuje ono što mnoge majke već osjećaju - da tijelo, čak i nakon ranog razdoblja majčinstva, nastavlja štititi s nevjerojatnom snagom.
