Sretan roditelj je cilj vjerojatno svim roditeljima na svijetu. Sretno dijete, pa i sretan roditelj. No svi znamo da to nije lako postići jer naša sreća ovisi o cijelom nizu faktora...
Za mene je sreća... Postoje neke zajedničke rečenice koje bi mnogim roditeljima poslužile kao završetak ovog stiha. Iako nismo svi isti i potpuno različito funkcioniramo, neki su nam ciljevi kao roditeljima poprilično slični. Jedan od njih je i sreća. Sretan roditelj, sretno dijete. Dobro, nije to baš pravilo, ali to je nešto čemu težimo.
Doktor Rangan Chatterjee je liječnik, koji je napisao cijeli niz knjiga sa savjetima koji su uglavnom usmjereni na sreću i zadovoljstvo, a za The Times je podijelio svojih 10 savjeta kako biti sretniji roditelj.
Evo njegovih savjeta.
Uzmite dnevni 'godišnji'
Istraživanja pokazuju da su sretni ljudi zdraviji. Iako je sreća nejasan pojam i nije za sve ista, odmor je važna stavka kao preduvjet, a ako u svakom danu imamo mali 'godišnji odmor', to nije samo odmor, nego puno više. Doktor Chatterjee predlaže pisanje dnevnika. U dnevniku svkog dana odgovara na tri pitanja: koju jednu stvar duboko cijeni u svom životu; što je najvažnija stvar koju taj dan mora učiniti; i koju kvalitetu želim pokazati svijetu danas? To mogu biti sitnice, kao – odložiti mobitel i laptop i posvetiti se djeci.
Koje tri svari ćete požaliti na samrti? Napravite to sada
Zvuči tmurno, ali može biti pozitivno.
"Zapišite tri stvari koje želite da ste učinili. Zatim se zapitajte, koje su tri tjedne sretne navike uz koje biste mogli manje žaliti. Moje su ovo:
- Jedan - pet obroka tjedno sa suprugom i djecom kada me ne ometa posao.
- Dva - jesam li imao vremena svirati gitaru ili otići u dugu šetnju prirodom?
- Tri - jesam li objavio epizodu svog podcasta?
Ako svaki tjedan napravim te tri stvari, znam da ću biti sretan kad umrem. To je vrlo jednostavna vježba, ali tisuće ljudi su mi rekle da im je promijenila živote", kaže doktor Chatterjee.
Pokažite djeci da ljubav ne ovisi o vanjskom uspjehu
Djeci ne smijemo poslati poruku uz koju će se osjećati kao da naša ljubav ovisi o tome koliko dobro rade. Ipak, želimo da ostvare svoj potencijal, pa možemo reći ovako nešto:
"Znaš da te volim, bez obzira na to hoćeš li dobiti jedinicu ili peticu. Ali želim da ostvariš svoj puni potencijal, jer kad odrasteš, nećeš imati mene koji ti govori što da radiš."
Ne stavljajte ekrane u spavaće sobe
Za djecu je to zabrana društvenih mreža i ograničavanje dnevnog pristupa internetu i ekranima. Za sve vrijedi – ekranima nije mjesto u spvaćoj sobi. Vrijeme prije spavanja je ključno.
Definirajte kraj radnog dana
Granice između poslovnog i kućnog života su ugrožene zbog tehnologije i moramo učiniti što možemo da to sačuvamo. Ali što bi se dogodilo kada biste prestali gledati svoj poslovni e-mail nakon 19 sati ili izbrisali poslovne aplikacije sa svog pametnog telefona? Svijet bi se i dalje okretao, a obitelj bi profitirala.
Uvedite tjedni plan obroka i kupite vrijeme
Suvremeni život pun je izbora – od toga što gledati na Netflixu do hrane oko koje se svi mogu složiti. Puno vremena se uštedi ako se smanji izbor. Planiranje obroka za tjedan unaprijed je način smanjenja stresa zbog svakodnevnih odluka. Plan za trjedan i planska nabavka namirnica pomaže.
Budite prisutni
Djeca rade ono što vide, a ne ono što im kažemo. Ne možemo im reći da im je isteklo vrijeme pred ekranom, a mi istovremeno – skrolamo.
"U svojoj knjizi govorim o istraživanju koje pokazuje da se 30 posto manje smiješimo kada su nam telefoni u blizini - čak i ako su samo na stolu. Najvažnija stvar kod roditeljstva je biti prisutan", kaže Chatterjee. I nije stvar u količini vremena sa svojom djecom, već u kvaliteti.
Ispričajte se kada pogriješite
Ispričavanje svojoj djeci kada pogriješimo jedna je od najmoćnijih stvari koje možemo učiniti - umjesto da se samo osjećamo loše. Dobro je da dijete zna da čak i mama i tata griješe: ako su naši roditelji savršeni, to nije lako dostići.
Pričekajte prije nego što reagirate na 'loše ponašanje'
Doći do korijena problema je glavni roditeljski zadatak. Ponašanje je samo rezultat. Zapravo je dobro ako se kod kuće ne ponašaju 'uzorno', jer to značu da se tu osjećaju sigurno.
Postavite si dva pitanja svaki dan: što je prošlo dobro i što mogu učiniti drugačije?
Ova su pitanja snažna jer nam, na suosjećajan i neosuđujući način, pomažu da se nastavimo poboljšavati.
"Recimo da ste imali loš dan: imali ste rok i vratili ste se kući kasno i iscrpljeni. Lako je pomisliti da je cijeli dan bio otpis. Ali mogli biste reći i ovo: 'Unatoč tome što sam kasno završio s poslom, ipak sam skupio energiju da si skuham obrok i ne naručim hranu za van. To je bila pobjeda.'", kaže Chatterjee.
Što možemo sutra učiniti drugačije? Može to biti, na primjer, odluka da sutra nećemo toliko dugo gledati Netflix i da ćemo ići ranije spavati. Razmišljajmo 'malo', a ne 'veliko'.
