sretne vijesti
Hvala curke.
Ma je, bitno da je sve ok prošlo. Samo eto, poslušajte moj savjet - ak idete inducirano, tražite epiduralnu. Nemojte si bezveze rasipati energiju kao ja. Porod bi vjerojatno bio lakši da sam bar dio bila bez većih bolova. Ali eto, tko će ga znati.
Mišica je sa nama od 11.8.2010.
Ribica stigla 26.10.2014.
Ja nisam luda, ja sam ekscentrična
Evo i moje priče s poroda... Sad kad je sve prošlo iz dana u dan mi se smanjuje osjećaj da je bilo traumatično :)
Dakle sve je krenulo u subotu 25.10.,odlazim ujutro na ctg jer sam u nedjelju 26.10. ulazila u 41 tjedan. Dr. Blajić dežuran (Petrova), kaže da bi me inducirao u ponedjeljak ako ne krene prirodno. Taj dan dobila nešto lažnih trudova, navečer s mužem u duuugu šetnju da potaknemo malenu...
I oko ponoći je sve krenulo, trudovi sve češći, spuštaju se na svakih 5 min, budim muža u 3 u noći, istuširala se, pojela i put Petrove.
Dolazimo tamo u pola 5, otvorena 3 cm. Malo mi sestra brzinski "popravila" frizuricu i dala klistir (ništa strašno). Nakon klistira i malo šetanja smještaju me u boks.
Prokidaju mi vodenjak (ništa ne boli) i stavljaju me na drip. Pitaju želim li epiduralnu, pristajem.
Polako povisuju dozu dripa, ja pod epi pa mi svejedno ali vidim da jako sporo ide... Hvata me panika koliko će porod trajati.
U podne, dakle nakon cca 5 i pol sati na dripu napokon sam bila potpuno otvorena. Epi više ne djeluje i ne daju mi novu dozu, još povisuju drip, trudovi svakih 30 sek. I tu kreće muka.
Beba se ne spušta u porođajni kanal. Ostavljaju me tako na dripu, urlam, imam strašnu potrebu za tiskanjem ali ne smijem. Sve se pretvara u jedan veliki trud, Plače mi se, ne znam što sve u tom bunilu nisam rekla!
Nakon 3 i pol sata mučenja pod dripom u luđačkim trudovima, doktori napokon zaključuju da se beba neće sama spustiti u kanal te dolaze dvoje doktora i babica, jedan mi "nasjeda" na trbuh i u 3 tiskanja moja mrva je bila vani u 15:55, dugačka 50cm i teška 3490 grama
Naravno, rezali su me (nisam ni osjetila).
Zaista je istina, tog trena sva je bol prestala. Odmah mi ju stavljaju na prsa i ostavljaju nas da se mazimo. U međuvremenu su me zašili, pod lokalnom anestezijom, nisam osjetila bol nego više kao nelagodu, a i to što je beba sa mnom je uvelike povećalo prag boli. Tad sam se već šalila s osobljem bolnice, ma sasvim druga osoba od one luđakinje kakva sam bila pola sata prije toga! 
Sve skupa, 10 sati u rađaoni, bila sam rekorderka među cimericama a izmijenila sam ih 4 
Taj dan sam pomišljala "nikad više"... Danas, samo 3 dana poslije, već sam na "možda" 
Kad dobijete svoju nagradu u ruke... Ma, neopisivo! Eto, to je moja poduža priča s poroda, a o osoblju Petrove i dogodovštinama ću na drugim temama.
Pusa cure koje se spremate za porod, budite jake jer se sve, ali baš sve, na kraju isplati!
Ajme ženska, i ti si se namučila. Suosjećam sa dijelom o luđačkim bolovima. Srećom, ti bar nisi osjećala toliko one prije zbog epi - pouka dana, nemojte se sramiti uzeti epiduralnu - nitko neće misliti da ste lošije zbog toga. 
Enivejz, čestitam na mrvi i sad se mazite i pazite.
Mišica je sa nama od 11.8.2010.
Ribica stigla 26.10.2014.
Ja nisam luda, ja sam ekscentrična
Masha cestitke draga, jesi se I ti napatila ali nagrada je neprocjenjiva.
14.06.2014. L ♥
Masha..i tebi čestitke draga :) bome si se i ti namučila, ali kako sama kažeš vrijedilo je
Sortiraj odgovore
Najstariji