Bolest počinje naglo s temperaturom koja brzo "skoči" i do 40 Celzijevih stupnjeva. Roditelji se uspaniče pa često završe na zaraznoj
Egzantema subitum, roseola infantum ili trodnevna vrućica akutna je virusna bolest koja se najčešće javlja u dojenačkom periodu, a obilježena je visokom trodnevnom vrućicom i osipom koji izbija nakon pada temperature. Prije se sindrom rozeole pripisivao raznim virusima, međutim, danas se zna da je uzročnik ove bolesti humani herpes virus-6. Postoje dva tipa humanog herpes virusa - A i B, a gotovo sve primoinfekcije djece uzrokovane su tipom B.
"Egzantema subitum raširena je u cijelom svijetu, a javlja se sporadično tijekom cijele godine. U krajevima s umjerenom klimom ipak se češće javlja u proljeće i ljeto. Jedini izvor zaraze je čovjek, a prenosi se slinom", kaže dr. Matilda Kovač Šižgorić, specijalist pedijatar subspecijalist pedijatrijske neurologije iz Poliklinike Sabol.
Krvna slika
Inkubacija traje od 7 do 17 dana, najčešće oko 10 dana. Bolest počinje naglo temperaturom koja se brzo povisi do 39 ili 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura traje u prosjeku 3 dana, po čemu je bolest i nazvana, potom naglo pada, a kada se temperatura normalizira, izbija osip.
"Osip se javlja najprije na trupu, brzo se širi po vratu i ekstremitetima. Nježne je svijetloružičaste boje, na pritisak blijedi, nije praćen osjećajem svrbeži, a traje 1-2 dana i nestaje bez ikakvih tragova. Karakteristično je da je dijete, unatoč visokoj vrućici, dobrog općeg stanja i dobro raspoloženo" opisuje dr. Matilda Kovač Šižgorić.
Ovakvu tipičnu kliničku sliku, međutim, preboli samo 20 posto djece, dok kod ostalih bolest prođe kao nediferencirana febrilna bolest. Roditelji se često preplaše zbog naglog skoka temperature koja se teško skida, pa dijete završi na zaraznim odjelima bolnica.
Predsimptomi su u 14 posto oboljelih malaksalost i razdražljivost, kod svakog drugog djeteta to je kašalj, a čak 68 posto djece ima proljev. Kod neke djece može se javiti i blagi otok limfnih čvorova vrata. Ponekad vrućica traje kraće ili dulje od tri dana, a osip se može javiti i za vrijeme trajanja temperature.
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike. Zbog bezopasne prirode i kratkog trajanja trodnevne vrućice, obično se ne provode laboratorijske pretrage ako je dijete dovedeno s klasičnom povijesti bolesti. Međutim, ako se radi kompletna krvna slika, može se ustanoviti smanjenje broja bijelih krvnih stanica uz pojavu limfocitoze, tj. povišenog broja limfocita. Broj bijelih krvnih stanica obično se vraća u normalne okvire unutar jednog tjedna.
Komplikacije, zaraznost i doziranje lijeka
Liječenje je simptomatsko, kaže liječnica, što znači da treba snižavati povišenu tjelesnu temperaturu i davati djetetu dosta tekućine jer su febrilne konvulzije, odnosno dehidracija glavni razlozi hospitalizacije djeteta. Ne postoje posebne mjere sprečavanja i zaštite od ove bolesti, a prognoza je odlična: “napada” samo jednom!
Moguće komplikacije nakon trodnevne vrućice su sporadične. Uključuju većinom febrilne konvulzije (grčevi koji nastaju prilikom visoke temperature), i to u šest do 15 posto slučajeva. U izuzetno rijetkim slučajevima može doći do encefalitisa (upala mozga), meningitisa (upala moždanih ovojnica) te hepatitisa (upala jetre).
Bolest je zarazna u razdoblju od otprilike dva dana prije početka povišene temperature i do dva dana nakon što se temperatura spusti do normalne, bez obzira na prisustvo osipa. Školska djeca mogu na nastavu nekoliko dana nakon što se temperatura stabilizira. Virus se prenosi kapljično: slinom, sekretom iz nosa ili kašljem.
Doziranje paracetamola kod djece treba odrediti prema tjelesnoj težini, a takva je uputa preciznija od one po dobi djeteta. Preporučena pojedinačna doza paracetamola je 10-15 mg/kg tjelesne težine. Ne preporučuje se više od 4 jednokratne doze u 24 sata, a vremenski razmak između dvije doze ne smije biti manji od 4 sata.
Kako skidati temperaturu i hidratizirati dijete
Dr. Matilda Kovač Šižgorić savjetuje koliko je važno djetetu, koje ima povišenu temperaturu, osigurati dovoljan unos tekućine. Svaki stupanj tjelesne temperature više, objašnjava pedijatrica, znak je za obavezno povećanje unosa tekućine nužne za održavanje fizioloških potreba.
Djetetu snižavajte povišenu tjelesnu temperaturu hladnim oblozima, tuširanjem, sirupima ili čepićima (ako nema proljev) koji sadrže paracetamol u dozi 10-15 mg/kg tjelesne težine djeteta, odnosno ibuprofen sirup 7-10 mg po kilogramu tjelesne težine. Za svaki stupanj povišenja tjelesne temperature iznad 37 Celzijevih stupnjeva potrebno je povećati za 12 posto unos tekućine za održavanje fizioloških potreba.
Za održavanje fizioloških potreba, dojenče, odnosno dijete u dobi od mjesec do godine dana, treba 100 do 150 ml vode na kilogram tjelesne težine dnevno. Predškolsko dijete treba 1000 ml plus 50 ml za svaki kilogram težine iznad 10 kg. Primjerice, dijete od 3 godine, teško 16 kg, treba 1000 plus 6x50 ml, ukupno 1000+300=1300 ml tekućine u 24 sata", savjetuje pedijatrica.
