Gripu možete dobiti udisanjem: od nekoga tko kašlje ili kiše; ako ste u bliskom kontaktu s osobom koja ima gripu ili ako dodirujete zaraženi predmet i tako prenesete viruse u dišni sustav. Djeca su zaraznija od odraslih i dulje šire virus gripe, a češće su i hospitalizirana zbog gripe nego zbog drugih zaraznih bolesti
Što je gripa?
Gripa ili influenca je zarazna bolest koju uzrokuje virus gripe. Sama po sebi, gripa nije opasna bolest, ali može dovesti do ozbiljnih komplikacija, koje mogu biti i fatalne. Simptomi se pojavljuju iznenada i uključuju visoku tjelesnu temperaturu, tresavicu, bolove u mišićima i jaku glavobolju. Također, često se javlja sekrecija iz nosa i jaki kašalj koji može trajati tjednima.
Gripa je jako zarazna (jedan putnik sa simptomima gripe u zrakoplovu zarazi do 72% ostalih putnika). Možete je dobiti udisanjem: od nekoga tko kašlje ili kiše; ako ste u bliskom kontaktu s osobom koja ima gripu ili ako dodirujete zaraženi predmet i tako prenesete viruse u dišni sustav.
Djeca su zaraznija od odraslih i dulje šire virus gripe, a češće su i hospitalizirana zbog gripe nego zbog drugih zaraznih bolesti, najčešće u dobi od dvije godine.
Tko može oboljeti od gripe?
Svatko može dobiti gripu, uključujući osobe dobrog zdravlja. Također, ako imate gripu, možete je nesvjesno prenijeti i na druge jer do pojave simptoma treba proći 1-4 dana, a zarazni smo I 5 dana nakon nastanka simptoma.
Kako cijepiti dijete protiv gripe?
Cijepljenje se provodi pred sezonu gripe (listopad, studeni); prvu sezonu u 2 doze, a drugu dozu dijete dobiva 4-6 tjedana nakon prve doze. Cijepljenje treba ponoviti svake godine (jednom dozom) s obzirom na to da se virus gripe svake godine mijenja.
Tko bi se trebao cijepiti protiv gripe?
Djeca koja boluju od kroničnih bolesti spadaju u visokorizičnu skupinu osoba kod kojih može doći do po život opasnih komplikacija uslijed infekcije gripom i ona bi se trebala cijepiti protiv gripe. Zbog zaštite visokorizične djece trebale bi se cijepiti i osobe koje su s njima u kontaktu!
Morala bi se cijepiti sva djeca između 6 i 23 mjeseca i članovi njihovih obitelji; štićenici institucija za njegu kroničnih bolesnika; djeca s kroničnim plućnim bolestima (astma, cistična fibroza, bronhopulmonalna displazija); djeca s prirođenim srčanim bolestima, bolestima bubrega, oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV infekciju); djeca i adolescenti na dugotrajnoj terapiji aspirinom; osobe koje su u duljem kontaktu s kronično bolesnom djecom (roditelji, njegovatelji); stariji od 65 godina; svi koji žele izbjeći gripu.
Kada se treba cijepiti protiv gripe?
I djeca i odrasli trebaju se cijepiti svake godine prije početka sezone gripe (od rujna do studenog), ali nije prekasno niti tijekom sezone (od studenog do travnja; najčešće od konca prosinca do ožujka). Zaštita se stječe tjedan do dva nakon cijepljenja.
Zašto se moramo cijepiti svake godine?
Virusi gripe stalno se mijenjaju. U pravilu se svake sezone pojavljuju novi sojevi virusa gripe. Svake sezone najaktivnije viruse određuje Svjetska zdravstvena organizacija i oni ulaze u sastav cjepiva koje se proizvodi za dolazeću sezonu.
Neka djeca se ne smiju cijepiti protiv gripe
- Djeca mlađa od 6 mjeseci
- Djeca koja su imala alergijsku reakciju na jaja ili na cjepivo protiv gripe
- Djeca koja su umjereno ili teško bolesna trebaju pričekati potpuno ozdravljenje
Koje su neželjene reakcije na cjepivo protiv gripe?
Kao i kod svakog lijeka, i kod cjepiva postoji rizik od neželjenih reakcija. Rizik da će ovo cjepivo uzrokovati teške reakcije izuzetno je mali. Većina cijepljenih protiv gripe nema nikakve neželjene reakcije.
Blaže reakcije (koje su i najčešće zabilježene)
- bolnost, oteklina i crvenilo na mjestu uboda
- povišena temperatura
Teške alergijske reakcije su vrlo rijetke. Iako izuzetno rijetka, alegijska reakcija se može dogoditi nekoliko minuta do nekoliko sati nakon primjene cjepiva. Simptomi uključuju: teško disanje, promuklost, osip, bljedilo, opću slabost, ubrzan rad srca i vrtoglavicu. Ukoliko primijetite bilo koji od ovih simptoma, odmah se javite liječniku!
Autori teksta: Prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, primarijus, spec. pedijatar; prim. dr. med. Denis Mladinić Vulić, spec. pedijatar; prof. dr. sc. Goran Tešović, spec. infektolog