Procjenjuje se da 20 do 25 % žena doživi neki oblik perinatalnog poremećaja raspoloženja ili anksioznosti, poput postporođajne depresije ili postporođajne anksioznosti.
Razdoblje nakon poroda često se opisuje kao jedno od najsretnijih u životu – dolazak bebe, emocije, novi početak. I doista, za mnoge to i jest posebno vrijeme. No za velik broj roditelja, posebno majki, postporođajno razdoblje može biti emocionalno vrlo zahtjevno, pa čak i iscrpljujuće.
Procjenjuje se da 20 do 25 % žena doživi neki oblik perinatalnog poremećaja raspoloženja ili anksioznosti (PMAD), poput postporođajne depresije (PPD) ili postporođajne anksioznosti (PPA). I dok se sve više govori o važnosti podrške novim mamama, stručnjaci ističu da često zaboravljamo one oko njih, partnere, obitelj i prijatelje koji žele pomoći, ali ne znaju kako.
„Od nove se mame često očekuje da bude sretna, umorna, ali zahvalna“, objašnjava psihologinja Caitlin Slavens. „Ljude zbuni kad se umjesto toga pojave osjećaji praznine, preplavljenosti ili ljutnje, pa često iz nesigurnosti ne kažu ništa.“
Nažalost, i dobronamjerne riječi ili postupci ponekad mogu učiniti više štete nego koristi. Zato su stručnjaci za mentalno zdravlje i ginekolozi podijelili konkretne savjete kako zaista pružiti podršku roditelju koji se suočava s PPD-om ili PPA-om.
Kako prepoznati postporođajnu depresiju i anksioznost
Postporođajno razdoblje donosi velike hormonalne, tjelesne i emocionalne promjene. Prema riječima dr. Sherry Ross, specijalistice ginekologije i opstetricije, čak 80 % žena osjeti tzv. baby blues u prvim danima nakon poroda.
„Tuga, razdražljivost i emocionalna osjetljivost obično se povlače unutar jednog do dva tjedna“, kaže dr. Ross za Parents. „Kod postporođajne depresije i anksioznosti simptomi se tada tek počinju pojačavati.“
Znakovi postporođajne depresije (PPD)
PPD ne izgleda isto kod svake žene. Psihologinja Slavens naglašava da se često ne radi samo o tuzi.
Mogući znakovi uključuju:
- osjećaj beznađa ili praznine
- lako plakanje ili emocionalnu otupjelost
- razdražljivost ili iznenadne ispade bijesa
- osjećaj krivnje jer nisi „sretna mama“
- slab osjećaj povezanosti s bebom
- kronični umor
- promjene apetita ili sna (iznad očekivanog)
- osjećaj da su i male obaveze preteške
- misli o bijegu ili osjećaj da bi drugima bilo lakše bez tebe
Znakovi postporođajne anksioznosti (PPA)
Psihijatrijska medicinska sestra Brooke Wacker objašnjava da je riječ o stalnoj brizi i napetosti koje ometaju svakodnevni život.
Česti simptomi su:
- pretjerana i nekontrolirana briga
- „najgori mogući scenariji“ i stalno spiralno razmišljanje
- osjećaj stalne pripravnosti
- nemogućnost opuštanja
- nesanica
- napadaji panike
- nametljive i neželjene misli
Kako pomoći i što izbjegavati?
Budi konkretna
Rečenica „Javi ako ti nešto treba“ zvuči lijepo, ali psihologinja Emily Guarnotta ističe da to često djeluje kao još jedna obaveza.
Umjesto toga, ponudi nešto konkretno: „Idem u dućan, trebaš li pelene ili nešto za ručak?“
Olakšaj teške zadatke
PPD i PPA mogu učiniti i najjednostavnije stvari neizvedivima. Slavens savjetuje da se zadaci rade zajedno – slaganje rublja, kuhanje ili pranje suđa u paru često je puno lakše nego samostalno.
Zaštiti njezin san
Nedostatak sna ozbiljan je rizični faktor za PPD i PPA. Ako možeš:
- preuzmi noćnu ili jutarnju smjenu
- brini o presvlačenju i uspavljivanju bebe
- operi dijelove izdajalice
- rastereti je kućanskih poslova
Prvo slušaj
„Najvažnije je pokazati razumijevanje i dati do znanja da ovo nije njezin izbor niti njezina krivnja“, kaže ginekologinja Meghan Rattigan. Pitaj što joj trenutno treba – i slušaj bez popravljanja.
Izbjegavaj ove reakcije:
- ignoriranje problema
- rečenice poput „samo se saberi“
- odvraćanje od stručne pomoći ili terapije
- neželjeni savjeti
Rečenice koje doista pomažu
Stručnjaci predlažu ove primjere:
- „Prolaziš kroz velike hormonske promjene i ovo nije tvoja krivnja.“
- „Javit ću ti se sutra ujutro.“
- „Ne moraš se praviti da si dobro sa mnom.“
- „Ti si dobra mama koja trenutno prolazi kroz teško razdoblje.“
- „Hvala ti što si mi to rekla – to zahtijeva hrabrost.“
Potakni stručnu pomoć – nježno i konkretno
Psihologinja Slavens ističe da je roditeljima često lakše potražiti pomoć kad im netko olakša prvi korak: pošalje kontakt, preporuku ili ponudi da zajedno dogovorite pregled.
Nastavi biti prisutna
Jedna poruka ili posjet neće „riješiti“ PMAD. Podrška treba biti dosljedna i nježna – kratka poruka, kava ispred vrata ili smiješan meme mogu značiti više nego što misliš.
Ne zaboravi i na sebe
Briga o nekome s PPD-om ili PPA-om može biti emocionalno iscrpljujuća. Dr. Rattigan naglašava koliko je važno da i osobe koje pomažu vode brigu o vlastitom snu, prehrani, odmoru i emocionalnoj podršci.
Kada je potrebna hitna pomoć
Ako osoba govori da želi nestati, umrijeti ili nauditi sebi – to je crvena zastavica. Također, znakovi postporođajne psihoze (halucinacije, deluzije, paranoja) zahtijevaju hitnu intervenciju. „Ako primijetiš ove simptome, nemoj je ostavljati samu i odmah potraži hitnu pomoć“, naglašava dr. Guarnotta.
