Bebe u maternici najviše vole slušati uspavanke koje im pjevaju mame, ali i laganu glazbu Mozarta i Vivaldija
Utjecaj glazbe na tjelesno, mentalno, emocionalno i duhovno stanje ljudi poznat je odavno, a sada je i znanstveno potvrđen. Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji u gradu Irvine otkrili su pozitivan utjecaj Mozartove glazbe na matematičku inteligenciju i orijentaciju u prostoru kod djece, a poznati britanski violinist Yehudi Menuhin tvrdi da glazbeni talent duguje svojim roditeljima koji su pjevali i svirali prije nego što se rodio.
Fetus čuje i reagira na zvuk već od 16. tjedna, što je prije nego što je uho potpuno razvijeno, a aktivno počinje slušati u 24. tjednu. Uho se prvi puta pojavi u 3. tjednu, a postane funkcionalno do 16. tjedna. U 4. mjesecu fetus reagira na glasan zvuk na poseban način.
Giselle E. Whitwell, glazbena edukatorica i terapeutkinja, već 20 godina proučava utjecaj glazbe na prenatalni razvoj djece. Diljem svijeta održavala je predavanja i radionice o važnosti glazbe i zvuka u trudnoći, a u svojim istraživanjima poziva se na mnogobrojne studije i znanstvena otkrića.
Pjevanje uspavanki važnije od govora
Mnoga istraživanja proučavala su utjecaj uspavanki na fetus. Dr. Michel Odent vjeruje da trudnice imaju prirodnu potrebu za pjevanjem svom djetetu, a u prošlosti su žene diljem svijeta uvijek pjevale uspavanke svojoj djeci. Pjevanje ima jači i bogatiji spektar nego govor, a istraživanje lingvista i muzikologa Davida Whitwella naglašava da su pjevanje i pjesma čak stariji od govora.
Prvu jezičnu lekciju fetus dobiva u maternici, a bebama gluhih majki često nedostaje ova prva lekcija što se kasnije vidi u razvoju govora djeteta. Slično tome, ptice pjevice koje su se izlegle kod tihih 'pomajki' ne znaju pjevati.
Kao dokaz da fetus čuje glazbu, stručnjaci navode da novorođenčad više voli melodiju koju je majka pjevala kad je bila trudna nego neke nove melodije koje majka pjeva kasnije.
Bebe u maternici slušaju i uče uzorke zvuka i frekvencija značajnih za vlastitu kulturu, a mogu čuti zvukove u rasponu od 16 do 20 000 Herza. Znanstvenici tvrde da fetus najprije reagira na niže frekvencije, a kasnije na sve više.
Kako fetus reagira na glasne zvukove?
Japansko istraživanje otkrilo je da su trudnice koje su živjele u blizini zračne luke u Osaki rodile manju djecu i bile sklonije preranom porođaju. Jaka buka veže se i uz neke porođajne mane. Giselle E. Whitwell kao primjer navodi ženu koja je u 7. mjesecu trudnoće posjetila zoološki vrt i prisustvovala je hranjenju lavova. Zbog snažnih krikova životinja, fetus je reagirao udarcima zbog kojih se trudnica nije osjećala dobro. Kasnije se ispostavilo da je njezino dijete u dobi od 7 godina imalo blaži poremećaj sluha i reagiralo je kada je gledalo TV program koji prikazuje lavove i slične životinje.
Ima još puno primjera kada je fetus postao hiperaktivan u doticaju s glasnom glazbom ili drugim jakim zvukovima.
Beba u trbuhu kreće se u ritmu glazbe
Peter Hepper otkrio je da bebe reagiraju i dugoročno pamte glazbu iz televizijskih sapunica koje su njihove majke gledale tijekom trudnoće. Novorođenčad reagira na tu glazbu ubrzanim otkucajima srca i živahnijim stanjem.
William Liley otkrio je da od 25. tjedna dijete počinje poskakivati u ritmu kada sluša glazbu koju izvodi orkestar, a istraživanje Michele Clements u jednoj londonskoj bolnici otkrilo je da glazba Vivaldija i Mozarta smiruje fetus u dobi od 4 do 5 mjeseci, a glasnije dionice Beethovenove i Brahmsove glazbe ga uznemiruju.
Giselle E. Whitwell zaključuje da nerođene bebe najviše vole slušati uspavanke koje pjevaju njihove mame ili laganu baroknu glazbu poput Vivaldija i Handela čiji je tempo sličan ritmu našeg srca kada smo smireni. Neka istraživanja otkrila su da su novorođene bebe mirnije kada slušaju zvuk vode i mora jer ih podsjeća na zvukove koje su slušali u majčinom trbuhu.
Stručnjaci tvrde da je prenatalni zvuk važan za prenatalni razvoj i pruža temelj za kasnije učenje i ponašanje, a bebina izloženost glazbi koja joj odgovara kada je još u majčinom trbuhu pomaže joj u njenom kasnijem psihičkom, emotivnom, intelektualnom i duhovnom razvoju.
Pročitajte što se još događa u 16. tjednu trudnoće!
