Zagrebačka policija kazneno je prijavila 69-godišnju austrijsku primalju zbog sumnje u nesavjesno liječenje, nakon što je jedno od novorođenih blizanaca preminulo tijekom poroda u stanu u Zagrebu.
Prema policijskom izvješću, 69-godišnja austrijska državljanka je u noći na petak, u svojstvu međunarodne ovlaštene primalje, pomagala 42-godišnjakinji pri porodu blizanaca u stanu, kada je jedno dijete preminulo, izvijestila je u subotu zagrebačka policija.
Žena je uhićena i privedena na kriminalističko istraživanje nakon kojeg je uz kaznenu prijavu predana pritvorskom nadzorniku.
Specijalist ginekologije i opstetricije KBC-a Zagreb Trpimir Goluža izjavio je u subotu da porođajna masa preminulog djeteta pokazuje da bi, da je porod vođen u bolnici, sigurno preživjelo.
"Radilo se o dogovorenom porodu kod kuće, i to o blizanačkoj trudnoći u 34. tjednu", rekao je Goluža za Dnevnik Nove TV, "a pokušaj poroda kod kuće završio je tako da je jedno dijete živo rođeno, a drugo mrtvorođeno".
Tijekom poroda posteljice došlo je do komplikacija koje su ugrozile zdravstveno stanje majke te je pozvana hitna pomoć. "U šest sati ujutro svi su stigli u bolnicu, a preminulo dijete prevezeno je na patologiju, dok su majka i drugo dijete ostali u bolnici", kazao je rekavši i da su majka i živo rođeno dijete u dobrom stanju i dobro se oporavljaju.
"Porođajna masa preminulog novorođenčeta pokazuje da bi, da je porod vođen u bolnici, dijete sigurno preživjelo i bilo u dobrom stanju nakon poroda", rekao je Goluža.
Naglasio je da su bolnice jedino sigurno mjesto za porođaj. "Takav pokušaji da netko izvan Republike Hrvatske dolazi i obavlja porode po kućama nije u skladu sa zakonom i to će se sankcionirati", rekao je Goluža.
"Iako porod kod kuće već godinama nije dio uobičajene zdravstvene skrbi za trudnice, on nije zabranjen. Ono što je problematično je da hrvatske primalje ne mogu raditi izvan rodilišta, odnosno pružanje skrbi na porodu kod kuće može se smatrati kaznenim djelom. Zakon o primaljstvu prvostupnicama primaljstva omogućava otvaranje privatne primaljske prakse, no od 2008. godine od kad je taj zakon na snazi, niti jedna takva praksa nije otvorena", napisali su iz Rode.
"Iste zakonske odredbe onemogućavaju stranim primaljama, koje najčešće u svojim matičnim zemljama imaju otvorene prakse, kao svi drugi zdravstveni djelatnici, da prijave svoj rad u Hrvatskoj. Primalje, ali i žene time su u pat-poziciji jer u praksi ne mogu pružati skrb, odnosno imati skrb na porodu kod kuće", dodali su.
U Zakonu o primaljstvu stoji da djelatnost primalje, među ostalim, obuhvaća "utvrđivati trudnoću, voditi fiziološku trudnoću i porod na svim razinama zdravstvene zaštite, utvrđivati eventualne patološke promjene u trudnoći i porodu o kojima treba obavijestiti liječnika; u hitnim slučajevima voditi porod na zadak te učiniti manualnu eksploraciju i evakuaciju materišta", što zapravo znači da, ako je sve u redu, primalja sama može voditi i porod kod kuće.
"Rađanje kod kuće sigurno je komfornije i što se tiče ambijenta ljepše, ali mislim da ove karakteristike ne bi trebale biti glavna vodilja, već sigurnost majke i djeteta. Mišljenja sam da je u postojećim uvjetima i načinu organizacije zdravstvenog sustava u našoj zemlji neusporedivo bolje i sigurnije roditi u bolnici/rodilištu nego kod kuće", objasnila je za missMAMU dr. sc. Senka Sabolović Rudman, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije.
