Sve više djece ima svoju skincare rutinu, no dermatolozi upozoravaju da dječjoj koži često treba puno manje nego što mislimo.
Nekad su dječju kozmetiku činili krema za lice zimi i šampon koji “ne peče za oči”. Danas sve više djece, posebno djevojčica osnovnoškolske dobi, koristi serume, skincare rutine i proizvode koje donedavno uopće nismo povezivali s dječjom njegom kože.
Pod utjecajem društvenih mreža i beauty trendova, djeca sve ranije počinju pokazivati interes za kozmetiku, a roditelji se pritom često pitaju gdje je granica između bezazlene igre i nečega što bi moglo štetiti osjetljivoj dječjoj koži.
Trebaju li djeci uopće kreme, serumi i aktivni sastojci? Koji proizvodi mogu biti problematični, a što je zapravo dovoljno za zdravu njegu kože u dječjoj dobi?
O tome smo razgovarali s dermatologinjom prof. dr. sc. Marija Kaštelan iz Poliklinike 3DERM.
missMAMA: Koliko je zapravo potrebna njega kože kod male djece i djece osnovnoškolske dobi?
Njega kože kod male djece i djece osnovnoškolske dobi je važna, ali često puno jednostavnija nego u odraslih osoba. Dječja koža je prirodno osjetljivija i tanja od kože odraslih, ali istovremeno ima i dobru sposobnost obnove.
Kod beba i male djece naglasak je na zaštiti i održavanju prirodne barijere kože. To znači blago čišćenje (bez agresivnih sapuna), redovito, ali ne pretjerano kupanje i korištenje jednostavnih hidratantnih krema i emolijensa, posebno ako je koža suha. “Previše kozmetike” može narušiti prirodnu ravnotežu kože i čak izazvati iritaciju.
missMAMA: Sve češće viđamo djecu koja koriste serume, tonike i slične proizvode. Je li takva praksa primjerena dječjoj koži?
Kratko rečeno: u većini slučajeva — ne, takva praksa nije primjerena dječjoj koži. Većina tih proizvoda formulirana je za adolescentnu ili odraslu kožu s određenim dermatološkim prolemima (npr. akne, seboreja, fotooštećenje).
Uvođenje seruma, tonika i sličnih proizvoda često je više posljedica trendova nego stvarne potrebe. Dodatan problem s takvim proizvodima je što često sadrže aktivne sastojke (kiseline, retinoide, visoke koncentracije vitamina C i sl.) koji mogu narušiti zaštitnu barijeru kože i dovesti do iritacije i crvenila. Naime, dječja koža je osjetljivija i lakše reagira na takve podražaje odnosno iritanse.
missMAMA: Koji su potencijalni rizici i posljedice korištenja kozmetike koja nije namijenjena djeci?
Moguć je nastanak iritativnog ili alergijskog kontaktnog dermatitisa, narušavanje epidermalne barijere, povećanog transepidermalnog gubitka vode (TEWL) te posljedične suhoće i pojačane osjetljivosti kože. Dugoročno se može razviti sklonost reaktivnoj koži.
missMAMA: Postoje li sastojci koje bi djeca svakako trebala izbjegavati?
Da, postoji nekoliko skupina sastojaka koje dječja koža u pravilu ne treba, a neki od njih mogu napraviti više štete nego koristi.
Prof. dr. sc. Marija Kaštelan
Prvo treba reći: nije sve “zabranjeno” u apsolutnom smislu, ali mnogi aktivni sastojci jednostavno nisu prikladni za djecu, jer im ne trebaju i povećavaju rizik od iritacija. Sastojci poput salicilne i glikolne kiseline ili retinola kod mlađe djece često uzrokuju iritacije, peckanje i oštećenje zaštitne barijere kože. Denaturirani alkohol se često koristi u tonicima i može isušiti i nadražiti kožu, posebno dječju. Mirisi (parfemi) i neka eterična ulja mogu izazvati alergijske reakcije ili pogoršati neke dermatoze poput atopijskog dermatitisa. “Prirodno” ne znači nužno i sigurno. Mehanički pilinzi s grubim česticama nisu primjereni jer mogu oštetiti površinski sloj kože. Sastojci poput natrijev lauril sulfata u sapunima mogu ukloniti prirodna ulja s kože i dovesti do suhoće i iritacije.
missMAMA: Može li pretjerana njega kože narušiti prirodnu zaštitnu barijeru dječje kože?
Može. Prekomjerna i neadekvatna uporaba kozmetike može oštetiti hidrolipidni sloj, promijeniti pH kože i narušiti mikrobiom, što povećava rizik nastanka iritacija i infekcija.
missMAMA: Što djeca zapravo trebaju kada je riječ o njezi kože — što je minimum koji preporučujete?
U praksi, dobra dječja rutina stane u 2–3 proizvoda i često je upravo ta jednostavnost ono što daje najbolje rezultate. Minimalna rutina uključuje blagi sindet ili gel za pranje bez sapuna, povremenu primjenu neutralne hidratantne kreme te redovitu fotoprotekciju pri izlaganju suncu.
missMAMA: Kako roditelji mogu prepoznati da neki proizvod ne odgovara djetetovoj koži?
Roditelji to najčešće mogu prepoznati prilično brzo — dječja koža obično jasno “reagira” kad joj nešto ne odgovara. Znakovi nepodnošenja uključuju crvenilo, svrbež, peckanje, osip ili perutanje nakon primjene pojedinog pripravka. Ako se reakcija pojavi ubrzo nakon uvođenja novog proizvoda, velika je vjerojatnost da je upravo on uzrok. Dječju rutinu je zato dobro mijenjati postupno — jedan po jedan proizvod — kako bi se lakše uočio problem.
missMAMA: Što biste savjetovali roditeljima čija djeca žele koristiti proizvode koje vide na društvenim mrežama?
To je danas vrlo česta situacija i realno ju je teško potpuno izbjeći. Potpuna zabrana obično samo pojača interes, pa je korisnije postaviti razumne granice i objasniti “zašto”.
Dakle, savjetujem edukaciju i postavljanje jasnih granica. Važno je djetetu jasno (ali bez dramatiziranja) objasniti da većina proizvoda koje vidi online nije namijenjena njegovoj dobi. Mnogi trendovi dolaze iz rutine za odrasle ili iz estetike, a to dječjoj koži jednostavno ne treba. Objasnite da influenceri često promoviraju proizvode jer su plaćeni ili zato što su popularni, a ne zato što su nužno dobri ili potrebni. To je vrijedna lekcija i izvan njege kože. Fokus prebacite na zdravlje, ne na izgled.
Roditelji bi trebali birati proizvode prilagođene dječjoj dobi, te ako je potrebno svakako potražiti savjet dermatologa.
Prof. dr. sc. Marija Kaštelan, spec dermatovenetologije, Poliklinika 3derm, Pomerio 9, Rijeka
