Prilikom prijave za školu roditelji često dvoje oko toga je li njihovo dijete spremno ili mu treba omogućiti još godinu “bezbrižnog života”. Većina odgoda neosnovana je u želji da se djeca dulje igraju
Spremnost djeteta za školu podrazumijeva, osim fizičke zrelosti (primjeren stupanj fizičkog razvoja djeteta u odnosu na kronološku dob), i psihičku zrelost budućeg prvašića koja se procjenjuje na temelju intelektualne, emocionalne i socijalne zrelosti. Prije upisa dijete mora proći pregled kojim stručno povjerenstvo utvrđuje njegovo psihofizičko stanje i daje roditeljima potvrdu o spremnosti za školu. Neka djeca spremna su za školu već s pet godina, dok druga nisu ni s napunjenih šest. U Hrvatskoj su roditelji dužni dijete koje do 1. travnja tekuće godine navrši šest godina upisati u prvi razred.
Britanci kreću s četiri ili pet
U Velikoj Britaniji, primjerice, djeca kreću u školu već s pet godina, iako se mnogo djece u privatne škole upisuje čak i s četiri godine. Na pitanje koje je idealno vrijeme za polazak u školu, odgovor je dala mag. rehab. educ. Stela Horvat iz Kabineta za razvojnu podršku Korneo, koja je godinama bila članica upisnih komisija za polaznike prvog razreda.
"Idealno vrijeme za polazak u školu je upravo negdje u dobi od šest godina. Naime, oko šeste godine dijete bi trebalo imati razvijene sve vještine potrebne za polazak u školu. Tu ne mislim samo na predvještine potrebne za usvajanje čitanja i pisanja, nego i na emocionalnu zrelost, samostalnost, fizičku zrelost, dobro razvijenu grafomotoriku i finu motoriku šake", pojašnjava.
Kao primjer spremnosti za školu, prof. logoped Nataša Šunić navodi da dijete treba čisto izgovarati sve glasove jer ako, primjerice, pri izgovoru radi neke zamjene, ispuštanja ili iskrivljenja, tad može krivo čitati i pisati riječi.
; Djeca s odgajateljicom
"Poželjno je da dijete izgovara pravilno sve glasove, da se pravilno gramatički izražava i da zna verbalno definirati jednostavne pojmove. Vrlo je važno da dijete vlada procesima sinteze, apstrakcije i generalizacije jer su to sve osnove za učenje. Osim navedenih komponenata intelektualne razvijenosti, vrlo je važno da dijete posjeduje pažnju, i to hotimičnu, koja kod malog učenika početnika varira od deset do petnaest minuta na jednom satu", kaže mr. sc. logoped Nataša Šunić.
Pažnja se vježba
Dodala je i kako je ta pažnja dobrim dijelom rezultat vježbe u predškolsko doba te preduvjet za praćenje nastave i sudjelovanje. S druge strane, znakovi koji upućuju na to da dijete nije spremno na polazak u školu su kad se ne odvaja od roditelja bez protesta, ima kratkotrajnu pažnju i lako ga se omete te pokazuje minimalan ili nikakav interes za igru s vršnjacima ili ne razumije jednostavne upute.
"Pokazatelji su i kad dijete nerado koristi olovke i bojice te ne prepričava doživljaje. Nisu spremni za školu ni kad ne prepoznaju početni i završni glas u riječima te ne povezuju", pojašnjava Horvat dodajući kako pored objektivnih razloga, roditelji često traže odgodu iako je njihovo dijete spremno. Ističe kako odgoda ima opravdani razlog ako se procijeni da će pozitivno utjecati na djetetov psihofizički razvoj, ako je dijete uključeno u rehabilitacijske postupke ili ako upisno povjerenstvo predloži odgodu.
Hit je tražiti odgodu za polazak u školu
"Često nam dolaze roditelji koji žele odgoditi polazak u školu, i to uglavnom iz dva razloga. Jedni žele odgodu zbog dijagnoze (problemi s motorikom, teškoće u razvoju govora, teškoće pažnje i koncentracije...), dok je drugima razlog emocionalna nezrelost djeteta. Ovaj drugi razlog već možemo svrstati u modni hit među roditeljima", objašnjava Stela Horvat.
Sumnja u emocionalnu nezrelost, napominje, opravdana je kod prijevremeno rođene djece ili one koja ne bi bila školski obveznici da su rođeni nekoliko dana kasnije.
