Prema novom akcijskom planu prevencije nasilja, do kraja lipnja trebale bi biti definirane nove kazne za nasilje u školama
Iako je vršnjačko nasilje u školama, pa čak već i u vrtićima veliki problem odgojno-obrazovnog sustava već godinama, Hrvatska je tek sad, prvi put, dobila Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama 2020.-2024. godine, piše 24sata.
Donesen je na Vladi prošli tjedan i, s ukupno predviđenim sredstvima od 27 milijuna kuna, planira značajno popraviti situaciju na terenu. Kako će to biti učinjeno, nije najjasnije, jer konkretni postupci tek trebaju biti propisani, a ono što plan načelno kaže, ističu upućeni, već postoji u sadašnjim propisima.
Nagrada boljim učiteljima
Dosad je čak deset različitih zakona propisivalo mehanizme zaštite djece od vršnjačkog nasilja, a sad će sve biti sadržano u jednom akcijskom planu, no postavlja se pitanje njegove provedbe.
"Već imamo kazne za vršnjačko nasilje, po četiri različite pedagoške mjere u osnovnim i srednjim školama, no učitelje i nastavnike na izricanje tih mjera demotivira beskrajan postupak administriranja. Osim toga, nastavnici i učitelji često su u tim postupcima prepušteni sami sebi", komentar je Željka Stipića, čelnika sindikata Preporod.
"Odavno za vršnjačko nasilje u školama na raspolaganju stoji mjera opomene, ukora, strogog ukora i preseljenja u drugu školu za osnovne škole, odnosno mjera opomene, ukora, opomene pred isključenje i isključenja za učenike srednjih škola", kaže Stipić.
Kako stoji u novom akcijskom planu, sve osnovne i srednje škole do početka listopada moraju izraditi školske kodekse u kojima će od “a do ž” jasno biti definirane obaveze, ali i prava nastavnika, kao i nenastavnog osoblja, učenika i roditelja kad je nasilje u pitanju. Do kraja lipnja se pak očekuje definiranje svih kazni za nasilje.
Novi akcijski plan predviđa i nove mehanizme vrednovanja angažmana učitelja u pružanju pomoći učenicima i roditeljima, odnosno skrbnicima učenika, dok se uvodi i tzv. “vršnjačka potpora”.
Vršnjaci će biti i pomagači
Vršnjaci će pomagati u smanjivanju nasilja u školama. Ta će mjera biti organizirana, navodi se, samo u školama koje vršnjacima-pomagačima mogu pružiti odgovarajuću potporu i brinuti o mentalnom zdravlju djece. I roditelji će biti angažiraniji.
Propisan će biti, naime, minimalan broj roditeljskih sastanaka, odnosno sati razredne zajednice, na kojima će biti govora o prevenciji nasilničkog ponašanja.
Škole će, ali i roditelji, morati svoju djecu učiti i pripremati za situacije u kojima su izložena nekom od oblika nasilja. Djecu i mlade učit će se kako prepoznati nasilje, budući da je praksa, poražavajuće je, pokazala kako mladi često i ne znaju da je neko ponašanje - nasilničko.
Istraživanje Agencije za odgoj i obrazovanje provedeno od 2015. do 2018. godine u 43 osnovne škole u Hrvatskoj pokazalo je da probleme u ponašanju, uključujući nasilničko, ima 13 posto učenika. Sve je veći problem virtualno nasilje, odnosno cyberbullying, s kojim se sustav vrlo teško bori.
Virtualno nasilje znači širenje laži o nekome, uvrede, bilo riječju ili slikom, ali i narušavanje privatnosti, uhođenje i vrijeđanje.
