Roditelji Zanimljivosti 30. siječnja 2020.

Znaš li razliku: Kad na mamografiju, a kad na običan ultrazvuk?

Foto: Guliver/Shutterstock

Powered by:

klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Mamografija jednom godišnje, počevši od 40. godine, najbolja je strategija za sprečavanje rane smrti od karcinoma dojke. No znaš li zašto tek od 40. godine? Znaš li kad trebaš na ultrazvuk dojke?

Rak dojke najčešća je zloćudna bolest žena u razvijenom svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), godišnje u svijetu oboli oko 2,1 milijun osoba, a samo u 2018. godini od raka dojke umrlo je 627.000 žena. U Hrvatskoj je prošle godine evidentirano 2735 oboljelih, od čega je 789 žena umrlo. Brojke pokazuju visoku smrtnost, ali to ne mora biti tako ako se bolest otkrije na vrijeme.

Odgovore na pitanja koji su to preventivni pregledi koji spašavaju život, a na koje žena treba ići tijekom života, te koje su razlike među njima potražili smo u zagrebačkom KBC-u Sestre milosrdnice, od doc. dr. sc. Vesne Ramljak, voditeljice Odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju Kliničkog zavoda za patologiju i citologiju "Ljudevit Jurak", te od dr. Karoline Bolanče Čulo, spec. radiologinje iz Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju. 

Kad krenuti na preglede dojki?

U dobi od 20 do 30 godina rak dojke rijetka je bolest, ali kako vjerojatnost ipak postoji, od 25. godine ženama se savjetuje  jednom godišnje učiniti klinički pregled dojki, a u slučaju pojave čvora, koji su u toj dobi uglavnom benigni, i ultrazvučni pregled. Ako si u obitelji već imala oboljelih od raka dojke, ultrazvuk napravi dva puta godišnje. Ne smije se zanemariti niti samopregled dojki, koji treba primjenjivati već od 20. godine u prvom dijelu ciklusa.

Za dob između 30. i 40. godine života, ako se pogledaju smjernice različitih država diljem svijeta, ne postoje ujednačene preporuke za redovito praćenje, ali se mogu preporučiti redoviti godišnji klinički pregledi dojki, objašnjava dr. Ramljak.

Preporuka za početak redovite mamografije je u dobi između 40. i 50. godine. Pritom treba imati na umu da su tzv. smjernice u osnovi preporuke, a ne stroga pravila, te da vrijede za žene bez simptoma i one bez povišenog rizika za obolijevanje.

 | Author:

Zašto na mamografiju tek nakon 40. godine?

Zašto se mamografija preporučuje tek od 40. godine objasnila nam je radiologinja Čulo. Naime, mogućnost mamografije da ukaže na karcinom dojke ovisi o gustoći tkiva dojke, vrsti tumora i vještini radiologa.

Mamogrami će teže otkriti karcinom kod mlađih žena, što je posljedica gustog žljezdanog parenhima dojki mlađih žena, tako da se kod žena mlađih od 40 godina ova metoda rutinski ne radi. Zato je u žena mlađih od 40 godina, ali i u onih starijih koje imaju gusto žljezdano tkivo, ultrazvučni pregled dojki metoda prvog izbora.

Što je mamografija?

Mamografija je neinvazivna dijagnostička metoda za prikaz tkiva dojke korištenjem ionizirajućeg zračenja. Pouzdana je za rano otkrivanje i dijagnostiku bolesti dojke te bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Suvremena mamografija uključuje nisku dozu zračenja te se njome mogu otkriti mali karcinomi koji se ne mogu napipati, ali i tzv. in situ karcinomi, od kojih u većini slučajeva kasnije mogu nastati invazivni karcinomi. 

Mamografija jednom godišnje počevši od 40. godine najbolja je strategija za sprečavanje rane smrti od karcinoma dojke. Istraživanje objavljeno u časopisu Cancer pokazalo je da godišnja mamografija od 40. do 80. godine može smanjiti broj smrti od karcinoma dojke za 40%.   | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Pregled je bezbolan

Nemojte se bojati. Mamografija je brz postupak koji traje oko 20 minuta, a nelagoda je minimalna za većinu žena. Mamografija nije bolan pregled. Ipak, svaka pacijentica/pacijent ima individualan prag boli. Ako je kompresija izrazito neugodna, ing. medicinske radiologije modificirat će i prilagoditi kompresijugovori nam radiologinja dr. Karolina Bolanča Čulo.

Izvodi se tako da pacijentica stoji uz mamografski stup s dojkom ravnomjerno prislonjenom uz panel. Obavezno se snimaju obje dojke u dvije projekcije. Svaki se put dojka obavezno komprimira kako bi se izbjeglo pomicanje, smanjila dozu i dobilo detaljniji mamogram. Kompresija traje nekoliko sekundi. Nakon ekspozicije uređaj sam otpušta kompresivnu ploču i oslobađa dojku. 

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Kako funkcionira ultrazvuk?

UZ pregled je bezbolan, ne zrači i nije štetan, a pruža važne informacije, koje su od koristi za daljnju dijagnostiku. S točnošću od preko 90% odlična je dijagnostička metoda te ima veliko značenje u tumačenju dobroćudnih promjena u dojkama i njihovom razlikovanju od zloćudnih tvorbi.

Radi na principu bezopasnih visokofrekventnih zvučnih valova koji se kompjutorski pretvaraju u sliku. Zvučni valovi prolaze kroz tkivo dojke, odbijaju se od različite strukture u dojci i vraćaju do sonde koja je povezana sa softverom za dobivanje slike. Kako su tkiva različite strukture, tako su i odbijeni zvučni valovi različitih karakteristika, na temelju kojih se mogu međusobno i razlikovati.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Što ako si napipala kvržicu?

Ako tijekom samopregleda napipaš kvržicu, primijetiš iscjedak pritiskom na bradavice, osjetiš bol jedne ili obje dojke, obrati se liječniku i napravi ultrazvuk bez obzira jesi li mlađa od 25 godina. U takvim slučajevima ultrazvuk možeš raditi i više nego jednom godišnje.

Za samo 7-10 % tzv. kvržica utvrdi se da su maligne promjene. Sve ostalo su benigne promjene, koje najčešće uključuju  fibrocistične/proliferativne promjene u dojci, adenoze, fibroadenome, lipome, ciste itd., objašnjava Ramljak i dodaje kako su žene uglavnom više fokusirane na sve oko sebe, a najmanje na sebe, tj. svoje zdravlje.

Žene prilično površno doživljavaju upozorenja i savjete vezane kako za zdravlje općenito tako i za zdravlje dojki. Nakon upita zašto se nije ranije javila većina odgovara da nije imala vremena ili, što je još gore, mislila je da se to njoj nikako ne može dogoditi, zaključuje dr. Ramljak.

Pozovi prijateljicu i sklopite #pinkypromiss - obećanje uz koje ćeš lakše razviti naviku redovitog samopregleda dojki. Ova kampanja pokrenuta je u partnerstvu Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice te udruga Europa Donna, Nismo same i Sve za nju, pod pokroviteljstvom Roche Hrvatska. Više na pinkypromiss.24sata.hr.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.