Ovo je sedma izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama od 2008., kad je zakon donesen. Povećavaju se neke naknade, uvodi i dopust za drugog roditelja-posvojitelja od deset odnosno 15 radnih dana
Vlada je u javno savjetovanje do 3. prosinca pustila Nacrt prijedloga zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojima se predlaže povećanje naknada za pojedine skupine zaposlenih i samozaposlenih roditelja od 1. siječnja iduće godine. Prema predloženom rješenju Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, povećava se iznos novčane potpore za zaposlene i samozaposlene roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života sa 2.328,20 kuna mjesečno (70% proračunske osnovice) na 4.157,50 kuna (125% proračunske osnovice). Time se, stoji u nacrtu zakona, uvažavaju i preporuke Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Pravobraniteljice za djecu koje su u više navrata ukazivale na potrebu kako i iznos ove naknade nužno mora pratiti povećanje drugih srodnih naknada iz zakona.
Povećavaju se i novčane potpore zaposlenih i samozaposlenih roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete odnosno korisnika koji koriste roditeljski dopust u preostalom dijelu roditeljskog dopusta (nakon proteka prvih šest, odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta). Kako sadašnji iznos od 70% proračunske osnovice (2.328,20 kuna) ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri materijalne potrebe obitelji za vrijeme korištenja ovog prava, naknada za ovu skupinu korisnika povećava se na 125% proračunske osnovice (4.175,50 kuna) te se u skladu s povećanjem iznosa naknade plaće navedenog prava, na istovjetan način obuhvaća i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta, ako je smrt nastupila tijekom korištenja navedenog prava, stoji u prijedlogu.
Isto tako, potrebno je uskladiti visinu naknade plaće u slučajevima u kojima zaposleni ili samozaposleni roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja (prethodno osiguranje) te se predlaže povećanje sa 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kuna). Istodobno, u cilju stvaranja povoljnijih uvjeta zaposlenih i samozaposlenih korisnika prava, mijenja se uvjet trajanja prethodnog staža osiguranja vezano uz ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava prema ovom zakonu. Predlaže se izmijeniti razdoblje trajanja prethodnog osiguranja zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora tako da se trajanje prethodnog osiguranja smanji kako bi bilo povoljnije za korisnike prava što će utjecati na proširenje broja korisnika prava (umjesto 9 mjeseci neprekidno predlaže se 6 mjeseci odnosno umjesto 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine predlaže se 9 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine). U skladu s navedenim mijenja se i uvjet prethodnog osiguranja za korisnice koje prekidaju rodiljnu ili roditeljsku brigu odnosno rodiljnu ili roditeljsku poštedu od rada.
Naime, ako korisnica zbog zaposlenja ili samozaposlenja prekine pravo na rodiljnu ili roditeljsku poštedu od rada odnosno brigu o djetetu i na radu provede neprekidno šest mjeseci, ostvaruje pravo na roditeljski dopust u preostalom trajanju ako ispunjava zakonom propisane uvjete te ako neiskorišteni dio predmetnog prava nije prenijela na oca djeteta. Uvodi se i izmjena uvjeta razdoblja koje posvojitelj mora neprekidno provesti na radu tako da se umjesto devet mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištenog prava smanjuje na šest mjeseci te predmetno pravo korisnik može koristiti u preostalom trajanju kao zaposleni ili samozaposleni posvojitelj, ako su ispunjeni drugi zakonom propisani uvjeti.
Predlaže se povećanje novčane naknade zaposlenog roditelja (osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa; roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja) za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta - predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna) na 125% proračunske osnovice (4.175,50 kuna).
Predloženim zakonom uređuju se situacije kada tijekom korištenja prava na rodiljni ili roditeljski dopust korisniku prestane radni odnos odnosno prestane obavljati djelatnost tako da se pravo s osnova zaposlenja ili samozaposlenja isključivo veže uz status zaposlenog odnosno samozaposlenog roditelja, a da mu se omogući korištenje neiskorištenog dijela rodiljnog ili roditeljskog dopusta kao korisniku s osnova nezaposlenosti ili korisniku izvan sustava rada, tj. kao pravo na rodiljne ili roditeljske poštede odnosno brige o djetetu, odnosno da mu se omogući korištenje neiskorištenog dijela tog prava nakon ponovnog stjecanja statusa zaposlenog ili samozaposlenog roditelja. Na istovjetan način određena je mogućnost načina korištenja prava na rodiljne i roditeljske poštede od rada odnosno brige o djetetu kao i način prijenosa tog prava na drugog roditelja.
Pravo na dopust drugog posvojitelja od deset radnih dana
Predlaže se uvođenje novog prava na dopust drugog posvojitelja, koje drugi posvojitelj koristi neovisno o radnopravnom statusu posvojitelja s kojim ima zajednički posvojeno dijete, u neprekidnom trajanju (10 radnih dana za slučaj posvojenja jednog djeteta odnosno 15 radnih dana za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja ili djeteta s teškoćama u razvoju), a koje posvojitelj može koristiti do isteka 6 mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju djeteta, za koje pravo se propisuje pravo na naknadu place na istovjetan način kao i za očinski dopust.
Dodatna financijska sredstva potrebna za provedbu zakona procjenjuju se na 144,6 milijuna kuna u 2023. godini te 157,7 milijuna u 2024. i 2025. godini
Navedena sredstva osigurat će se preraspodjelom unutar Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, a u 2024. i 2025. godini u okviru limita ukupnih rashoda koje Vlada RH utvrđuje odlukom o proračunskom okviru za naredno trogodišnje razdoblje. Donošenje ovoga zakona predlaže se po hitnom postupku.
Ovaj je zakon prvi put donesen 2008. godine, otkad se mijenjao odnosno dopunjavao šest puta, jednako kao i naknade. Danas su one puno bolje nego prije, kad je, maksimalna naknada za majku prvih šest mjeseci bila oko 4200 kuna, a sljedećih šest samo 2500, neovisno o tome kolika joj je prije trudnoće bila plaća. Od ljetos naknada plaće iznosi sto posto osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 7.500 kuna umjesto ranijih najviše 5.654 kuna.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u 2021. godini bilo je ukupno 5.064 korisnika prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života, 2.113 korisnika prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života koji pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena te 117 korisnika prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta.
