Roditeljski instinkt često ne griješi. Novo istraživanje pokazuje da su roditelji u čak 9 od 10 slučajeva bili u pravu kad su sumnjali da je njihovo dijete ozbiljno bolesno ili ozlijeđeno.
Većina roditelja poznaje onaj osjećaj kad „nešto jednostavno nije u redu“. Dijete možda nema jasne simptome ili oni ne djeluju dramatično, ali unutarnji alarm se uključi. I dok se mnogi tada pitaju pretjeruju li, novo istraživanje pokazuje da roditeljska zabrinutost vrlo često ima itekako dobru podlogu.
Studija objavljena u časopisu JAMA Network Open pokazala je da su roditelji bili u pravu u čak 9 od 10 slučajeva kada su posumnjali da je njihovo dijete ozbiljno bolesno ili ozlijeđeno, piše ScaryMommy.
Što je pokazalo istraživanje?
Istraživači su pratili 2.400 djece i tinejdžera koji su primljeni u hitnu službu Sveučilišne bolnice u Ouluu u Finskoj. Roditelji su tijekom obrade ispunjavali upitnik s 36 pitanja, a cilj je bio provjeriti može li digitalni upitnik pomoći obiteljima da kod kuće procijene je li odlazak na hitnu doista potreban.
Upitnik se na kraju nije pokazao dovoljno preciznim da bi zamijenio liječnički pregled. No istraživači su otkrili nešto drugo – i vrlo važno.
Roditeljska samoprocjena zabrinutosti pokazala se kao jedan od najjačih pokazatelja ozbiljne bolesti, čak snažniji od pojedinih konkretnih simptoma.
Roditelji koji su se u upitniku izjasnili kao umjereno do izrazito zabrinuti bili su opravdano zabrinuti u 91 % slučajeva – njihova su djeca doista trebala hitno bolničko liječenje. To je uključivalo terapiju intravenskim antibioticima, potporu kisikom, prijem u jedinicu intenzivnog liječenja pa čak i operativne zahvate.
„Roditeljska zabrinutost važan je znak upozorenja“, izjavila je voditeljica istraživanja dr. Hilla Pöyry, pedijatrica sa Sveučilišta u Ouluu. „Ako je roditelj zabrinut zbog iznenadne bolesti svog djeteta, dijete mora imati priliku da ga pregleda liječnik. Zabrinut roditelj ne bi smio ostati sam u procjeni stanja na daljinu.“
Kada odmah zvati hitnu pomoć?
Prema preporukama Američke akademije za pedijatriju, hitnu pomoć treba odmah pozvati ako dijete:
- ne može disati
- guši se i ne možete ukloniti strano tijelo
- ima napadaj (konvulzije)
- ima ozbiljnu alergijsku reakciju
- ima tešku opeklinu ili je bilo u zatvorenom prostoru zahvaćenom požarom
- ima tešku ozljedu (npr. prijelom, nagnječenje uda, duboku ranu)
- proguta otrovnu tvar
- jako krvari i krvarenje se ne može zaustaviti
- pronađeno je bez svijesti nakon boravka pod vodom
- izgubi svijest
- svjedoči teškom kaznenom djelu ili je njegova žrtva
U skladu s rezultatima ovog istraživanja, stručnjaci poručuju i sljedeće: ako niste sigurni što se događa, ali imate osjećaj da je dijete u opasnosti bolje je reagirati nego čekati.
Roditeljski instinkt nije neprijatelj razuma. Naprotiv, on je često rezultat dubokog poznavanja vlastitog djeteta – njegovog ponašanja, izraza lica, energije i „uobičajenog“ stanja.
Liječnici su tu da procijene i potvrde dijagnozu, ali roditelji su najčešće prvi koji primijete da nešto odstupa od uobičajenog. A kako pokazuje ovo istraživanje, taj osjećaj vrlo često – ne vara.
